|
Poèetkom demokratskih
promjena 1990. godine i raspada biv¹e dr¾ave
hrvatski narod odluèio je ¾ivjeti u svojoj
dr¾avi, meðutim srpska manjina potpomognuta
s JNA organizirano je podigla pobunu protiv
demokratski izabrane vlasti u Republici
Hrvatskoj okupirajuæi hrvatske teritorije
teritorije s namjerom prikljuèenja ostacima
Jugoslavije i stvaranju velike Srbije. hrvatski
narod, iako nenaoru¾an, kao nikad do tada,
slo¾no je odluèio braniti svoju domovinu.
Tako su nastale prve dragovoljaèke postrojbe
koje su djelovale samostalno ili kao prièuvni
sastav hrvatske policije. Eskalacijom sukoba
sve je vi¹e bilo ranjenih i poginulih hrvatskih
branitelja, a dr¾ava je bila suoèena s ratnim
razaranjima, okupiranim teritorijima, prognanicima,
izbjeglicama i uni¹tenom poljoprivrednom
i industrijskom proizvodnjom. Poèetkom 1992.
godine napredovanje agresora je zaustavljeno
ali je 30% hrvatskog teritorija ostao pod
okupacijom.
Na inicijativu uskog kruga ljudi ukljuèenih
u same poèetke obrane Republike Hrvatske
stvorena je ideja o osnivanju udruge koja
bi okupljala hrvatske branitelje, a èija
bi zadaæa bila sagledavanje problema s kojima
se susreæu hrvatski branitelji u nastalim
okolnostima te sistematsko rje¹avanje tih
problema.
Tako je nastala prva udruga koja okuplja
sudionike Domovinskog rata u Hrvatskoj,
Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog
rata, a osnovana je na Osnivaèkom saboru
odr¾anom 09. sijeènja 1993. godine u Zagrebu
sa slijedeæim ciljevima i zadacima:
- Reguliranje statusa dragovoljca Domovinskog rata
- Za¹tita i zakonsko reguliranje socijalne i pravne za¹tite svih èlanova udruge
- Sudjelovanje u radu dr¾avne Komisije za pronala¾enje i ka¾njavanje ratnih zloèinaca te ratnih profitera i dezertera
- Konaèno oslobaðanje svih okupiranih podruèja Republike Hrvatske
- Uèvr¹æivanje i obrana Republike Hrvatske braneæi ustavnost i zakonitost
- Prijedlog za unapreðenje u èasnike i doèasnike èlanova udruge prema zaslugama
- Osiguranje uvjeta reprofesionalizacije i prikladnog zapo¹ljavanja èlanova
- Zastupljenost èlanova u dr¾avnim institucijama
- Osiguravanje uvjeta za aktivno sudjelovanje u svim oblicima dru¹tvenog i politièkog ¾ivota
- Promicanje tjelesne kulture (¹port i rekreacija) radi unapreðivanja opæe sposobnosti èlanova
- Pru¾anje struène i druge pomoæi pojedincima unutar Udruge
Ovi ciljevi i danas su temelj djelovanja
UHDDR.
Na III Saboru UHDDR, odr¾anom u Zagrebu
07. svibnja 1995. godine, za predsjednika
Udruge izabran je in¾. Tomislav Merèep.
Tada je usvojen i Statut Udruge kojim je
reguliran ustroj na teritorijalnom principu
od temeljnog ogranka do Sredi¹njice Udruge.
Na Saboru je bilo nazoèno pet tisuæa izaslanika
iz cijele dr¾ave te brojni uzvanici iz politièkog,
kulturnog, politièkog i vjerskog ¾ivota
te predstavnici iz dijaspore. III Sabor
i odluke donesene na njemu prekretnica su
u radu Udruge jer od tada se poèinju osnivati
ogranci i podru¾nice u cijeloj domovini
tako da sada udruga broji 239 ogranaka i
podru¾nica. Donesena je i Odluka o tri vrste
iskaznica èlanova UHDDR.
Zlatna iskaznica izdaje se aktivnim sudionicima
obrane suvereniteta Republike Hrvatske odnosno
sudionicima obrane 1990. i 1991. godine,
trojkama, èlanovima HDPZ, prvim hrvatskim
redarstvenicima, roditeljima i suprugama
poginulih branitelja, pripadnicima saniteta
na rati¹tu te sveæenicima, uèiteljima umjetnicima
i novinarima koji su u to vrijeme bili na
rati¹tima.
Srebrna iskaznica izdaje se pripadnicima
kriznih i drugih ¹tabova koji su organizirali
logistiku i potporu kao i osobama koje su
promicale istinu o Domovinskom ratu u svijetu.
Bronèana iskaznica izdaje se donatorima,
podupirateljima, simpatizerima, sudionicima
u Narodnoj i Civilnoj za¹titi.
Prema podacima ¾upanijskih podru¾nica UHDDR
o evidenciji èlanstva na podruèju Republike
Hrvatske, UHDDR ima ukupno 302.176 èlanova
od kojih je 36.062 sa zlatnom iskaznicom,
21.712 sa srebrnom iskaznicom i 244.402
èlana sa bronèanom iskaznicom.
|
