Po�etkom demokratskih promjena 1990. godine i raspada biv�e dr�ave hrvatski narod odlu�io je �ivjeti u svojoj dr�avi, me�utim srpska manjina potpomognuta s JNA organizirano je podigla pobunu protiv demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj okupiraju�i hrvatske teritorije teritorije s namjerom priklju�enja ostacima Jugoslavije i stvaranju velike Srbije. hrvatski narod, iako nenaoru�an, kao nikad do tada, slo�no je odlu�io braniti svoju domovinu. Tako su nastale prve dragovolja�ke postrojbe koje su djelovale samostalno ili kao pri�uvni sastav hrvatske policije. Eskalacijom sukoba sve je vi�e bilo ranjenih i poginulih hrvatskih branitelja, a dr�ava je bila suo�ena s ratnim razaranjima, okupiranim teritorijima, prognanicima, izbjeglicama i uni�tenom poljoprivrednom i industrijskom proizvodnjom. Po�etkom 1992. godine napredovanje agresora je zaustavljeno ali je 30% hrvatskog teritorija ostao pod okupacijom.

Na inicijativu uskog kruga ljudi uklju�enih u same po�etke obrane Republike Hrvatske stvorena je ideja o osnivanju udruge koja bi okupljala hrvatske branitelje, a �ija bi zada�a bila sagledavanje problema s kojima se susre�u hrvatski branitelji u nastalim okolnostima te sistematsko rje�avanje tih problema.

Tako je nastala prva udruga koja okuplja sudionike Domovinskog rata u Hrvatskoj, Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, a osnovana je na Osniva�kom saboru odr�anom 09. sije�nja 1993. godine u Zagrebu sa slijede�im ciljevima i zadacima:

• Reguliranje statusa dragovoljca Domovinskog rata
• Za�tita i zakonsko reguliranje socijalne i pravne za�tite svih �lanova udruge
• Sudjelovanje u radu dr�avne Komisije za pronala�enje i ka�njavanje ratnih zlo�inaca te ratnih profitera i dezertera
• Kona�no osloba�anje svih okupiranih podru�ja Republike Hrvatske
• U�vr��ivanje i obrana Republike Hrvatske brane�i ustavnost i zakonitost
• Prijedlog za unapre�enje u �asnike i do�asnike �lanova udruge prema zaslugama
• Osiguranje uvjeta reprofesionalizacije i prikladnog zapo�ljavanja �lanova
• Zastupljenost �lanova u dr�avnim institucijama
• Osiguravanje uvjeta za aktivno sudjelovanje u svim oblicima dru�tvenog i politi�kog �ivota
• Promicanje tjelesne kulture (�port i rekreacija) radi unapre�ivanja op�e sposobnosti �lanova
• Pru�anje stru�ne i druge pomo�i pojedincima unutar Udruge

Ovi ciljevi i danas su temelj djelovanja UHDDR.

Na III Saboru UHDDR, odr�anom u Zagrebu 07. svibnja 1995. godine, za predsjednika Udruge izabran je in�. Tomislav Mer�ep. Tada je usvojen i Statut Udruge kojim je reguliran ustroj na teritorijalnom principu od temeljnog ogranka do Sredi�njice Udruge. Na Saboru je bilo nazo�no pet tisu�a izaslanika iz cijele dr�ave te brojni uzvanici iz politi�kog, kulturnog, politi�kog i vjerskog �ivota te predstavnici iz dijaspore. III Sabor i odluke donesene na njemu prekretnica su u radu Udruge jer od tada se po�inju osnivati ogranci i podru�nice u cijeloj domovini tako da sada udruga broji 239 ogranaka i podru�nica. Donesena je i Odluka o tri vrste iskaznica �lanova UHDDR.

Zlatna iskaznica izdaje se aktivnim sudionicima obrane suvereniteta Republike Hrvatske odnosno sudionicima obrane 1990. i 1991. godine, trojkama, �lanovima HDPZ, prvim hrvatskim redarstvenicima, roditeljima i suprugama poginulih branitelja, pripadnicima saniteta na rati�tu te sve�enicima, u�iteljima umjetnicima i novinarima koji su u to vrijeme bili na rati�tima.

Srebrna iskaznica izdaje se pripadnicima kriznih i drugih �tabova koji su organizirali logistiku i potporu kao i osobama koje su promicale istinu o Domovinskom ratu u svijetu.

Bron�ana iskaznica izdaje se donatorima, podupirateljima, simpatizerima, sudionicima u Narodnoj i Civilnoj za�titi.

Prema podacima �upanijskih podru�nica UHDDR o evidenciji �lanstva na podru�ju Republike Hrvatske, UHDDR ima ukupno 302.176 �lanova od kojih je 36.062 sa zlatnom iskaznicom, 21.712 sa srebrnom iskaznicom i 244.402 �lana sa bron�anom iskaznicom.