| 14.05.1990. | Prema nalogu Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSZNO) iz Beograda, Hrvatskoj je u narednih desetak dana oduzeto naoru¾anje Teritorijalne obrane (TO) i smje¹teno u skladi¹ta JNA |
| 30.05.1990. | Odr¾ana je konstituirajuæa sjednica vi¹estranaèkoga Sabora SRH (taj datum je zabilje¾en kao datum obilje¾avanja Dana dr¾avnosti). Za predsjednika Predsjedni¹tva SRH Sabor je izabrao dr. Franju Tuðmana. Srpska demokratska stranka (SDS) suspendirala je odnose s Hrvatskim saborom. |
| 02.07.1990. | Slovenska Skup¹tina usvojila je Deklaraciju o punoj suverenosti dr¾ave Republike Slovenije; Skup¹tina Kosova proglasila je Kosovo republikom (ravnopravnom i neovisnom jedinicom jugoslavenske federacije), na ¹to je Srbija odgovorila vojno-policijskim terorom. |
| 25.07.1990. | Sabor SRH usvojio je amandmane (64. - 75.) na Ustav. Iz naziva dr¾ave uklonjen je pridjev "socijalistièka", utvrðen je novi ("povijesni") grb i zastava, a promijenjeni su i nazivi dr¾avnih du¾nosti (predsjednik Predsjedni¹tva postaje predsjednik, Izvr¹no vijeæe Sabora - Vlada RH, republièki sekretar - ministar). Na mitingu Srba u Srbu osnovano je tzv. Srpsko nacionalno vijeæe i donijeta Deklaracija o suverenosti i autonomiji Srba u Hrvatskoj. |
| 17.08.1990. | Na dan "referenduma o srpskoj autonomiji", na podruèju Knina, Benkovca i Obrovca organizirano su zaprijeèeni prometni pravci (tzv. Balvan revolucija). JNA je sprijeèila helikoptere hrvatske policije da doðu do Knina. Sljedeæi dan Srbi su u Graèacu, Obrovcu, Benkovcu, Korenici i Donjem Lapcu napali policijske postaje. Ustavni sud RH proglasio je referendum Srba ilegalnim, protuustavnim i neva¾eæim. Naoru¾ani srpski pobunjenici zaposjeli su prometnice na kninskom podruèju, a balvanima i kamenjem zaprijeèili glavne prometnice iz unutra¹njosti Hrvatske prema Dalmaciji. Poku¹aj hrvatske policije da uspostavi red i osigura mir na tom podruèju sprijeèila je JNA. |
| 20.08.1990. | Srpski ekstremisti su u veèernjim satima kod Civljana (izmeðu Sinja i Knina) zapucali iz pje¹aèkoga naoru¾anja na hrvatsku policiju, koja je do¹la ukloniti barikadu. Tzv. Balvan revolucija poèetak je oru¾ane pobune dijela Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti. Njezin krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Republike Hrvatske Republici Srbiji i stvaranje jedinstvene srpske dr¾ave, ¹to se moglo postiæi jedino agresijom Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku. |
| 25.08.1990. | Na izvanrednom zasjedanju Hrvatskoga sabora donijeta je Rezolucija o za¹titi ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Republici Hrvatskoj. |
| 27. i 28. 09.1990. | Pojaèana su teroristièka djelovanja srpskih ekstremista u Hrvatskoj: diverzije, kraðe, zapravo preuzimanja oru¾ja iz skladi¹ta JNA, oru¾ani napadi na hrvatske policajce i civile (napade na policijske postaje na Banovini predvodili su lokalni ekstremisti te èetnici i kriminalci prido¹li iz Beograda; prolazak graðana koji nisu bili srpske nacionalnosti kroz samoprogla¹enu "Krajinu" postao je rizièan. |
| 21.12.1990. | Kninu je progla¹ena "Srpska autonomna oblast (SAO) Krajina" (opæine Obrovac, Benkovac, Graèac, Korenica, Dvor na Uni, Glina, Vojniæ i Hrvatska Kostajnica). Ustavni sud RH poni¹tio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i neva¾eæe. |
| 22.12.1990. | Sabor Republike Hrvatske proglasio je novi Ustav RH (Bo¾iæni ustav); trodioba vlasti (zakonodavna, izvr¹na i sudska) i polupredsjednièki sustav. |
| 04.01.1991. | Policijske postaje u Kninu, Obrovcu, Benkovcu, Graèacu, Korenici, Donjem Lapcu, Dvoru na Uni, Vojniæu, Glini i Hrvatskoj Kostajnici otkazale su poslu¹nost Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) RH i u¹le u sastav tzv. krajinskog Sekretarijata za unutra¹nje poslove (SUP). |
| 09.01.1991. | Predsjedni¹tvo SFRJ naredilo je da se u roku od 10 dana moraju razoru¾ati i raspustiti sve oru¾ane formacije, koje nisu u okviru oru¾anih snaga SFRJ. |
| 20.01.1991. | Ministri obrane i unutarnjih poslova Republike Slovenije i Republike Hrvatske potpisali su dogovor o meðusobnoj vojnoj suradnji. |
| 02.02.1991. - 09.03.1991. | Nova "serija" mitinga Srba po Hrvatskoj, na kojima se odbacuje Ustav RH te prijeti Hrvatima i hrvatskoj vlasti (Knin i Vukovar - 2.II., Beli Manastir - 6.II., Dalj - 24.II., Bobota, Mirkovci, Trpinja, Borovo Selo - 9.III.) |
| 22.02.1991. | Sabor Republike Hrvatske prihvatio je Rezoluciju o razdru¾ivanju sa SFRJ i Rezoluciju o za¹titi ustavnoga poretka RH te naglasio da u sluèaju kolizije sa saveznim zakonima prednost imaju republièki (istu odluku znatno ranije donijela je Skup¹tina Slovenije). |
| 26.02.1991. | Progla¹ena je SAO Istoèna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Ustavni sud RH poni¹tio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i neva¾eæe. |
| 28.02.1991. | "Srpsko nacionalno vijeæe SAO Krajine" usvojilo je Deklaraciju o razdru¾ivanju od Hrvatske i ostanku u Jugoslaviji zajedno s ostalim narodima i republikama koje prihvaæaju zajednièku dr¾avu. |
| 01.03.1991. | Policajci srpske nacionalnosti zaposleni u MUP-u RH, zajedno s mobiliziranim rezervistima, upali su u policijsku postaju u Pakracu i razoru¾ali sve policajce Hrvate. |
| 02.03.1991. | Specijalne jedinice MUP-a RH protjerale su srpske ekstremiste iz Pakraca; na pakraèke trgove i ulice iza¹la su oklopna vozila JNA, no hrvatska policija je zadr¾ala nadzor nad gradom. To je bio prvi oru¾ani sukob hrvatskih redarstvenih snaga sa srpskim ekstremistima. |
| 05.03.1991. | Pod pritiskom srpskih paravojnih postrojbi velik broj hrvatskih graðana srpske nacionalnosti napustio je Baranju; namjera akcije bila je stvaranje dojma o ugro¾enosti Srba u Hrvatskoj. |
| 13.03.1991. | Predsjednik Republike Hrvatske F. Tuðman razgovarao je u Zagrebu s delegacijom Srba iz SDS-a za Slavoniju i Baranju; razgovori su ponudili nadu da æe Srbi iz Hrvatske prihvatiti RH kao svoju dr¾avu. Jugoslavenski ministar obrane, general Veljko Kadijeviæ, potajice se u Moskvi susreo s generalom Jazovim radi kupnje sovjetskoga oru¾ja i radi dobivanja podr¹ke od SSSR-a za puèistièke planove JNA. |
| 15.03.1991. | Nakon velikih demonstracija u Beogradu (9.III.), u kojima je intervenirala i vojska, na sjednici Predsjedni¹tva SFRJ vojni vrh zatra¾io je uvoðenje izvanrednog stanja; dramatiènim glasovanjem to su onemoguæili predstavnici Hrvatske, Slovenije, Makedonije i BiH. |
| 15.03.1991. | Na 1. sjednici Meðustranaèkog vijeæa RH donesen je zakljuèak za osnivanje Narodne za¹tite - nenaoru¾ane obrane graðana Hrvatske. |
| 20.03.1991. | Europska zajednica zauzela je stajali¹te da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive. |
| 22.03.1991. | Na 2. sjednici Meðustranaèkog vijeæa, 22. o¾ujka 1991. godine uz zdu¹nu podr¹ku i pod predsjedanjem predsjednika Republike dr. Franje Tuðmana konstituirano je i Meðustranaèko vijeæe Narodne za¹tite, s iskljuèivom zadaæom obrane i za¹tite hrvatskih graðana od velikosrpske agresije. |
| 28.03.1991. | U Splitu je odr¾an prvi susret ¹estorice predsjednika republika SFRJ o razrje¹enju krize. Nije postignut sporazum i sprijeèen rat. |
| 31.03.1991. | Specijalne jedinice MUP-a RH vratile su NP Plitvice pod nadzor legalnih redarstvenih snaga RH; u sukobu s naoru¾anim srpskim teroristima, koji su prethodno zauzeli to podruèje. Poginuo je Josip Joviæ iz Ar¾ana kod Imotskog ("Krvavi Uskrs") - prvi hrvatski branitelj koji je poginuo u Domovinskom ratu radi oèuvanja teritorijalne cjelovitosti i ustavno-pravnog poretka RH. |
| 01.04.1991. | Takozvano izvr¹no vijeæe "SAO Krajine" u Korenici je donijelo odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. prema odluci trebale su uæi opæine Knin, Benkovac, Obrovac, Graèac, Donji Lapac, Korenica, Vojniæ, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac. |
| 04.04.1991. | U Beogradu je takoðer odr¾an sastanak ¹estorice predsjednika republika SFRJ o razrje¹enju krize. Nije postignut sporazum i sprijeèen rat. |
| 05.04.1991. | Zapoèelo je upisivanje u dragovoljaèke odrede Narodne za¹tite. |
| 11.04.1991. | U mjestu Brdo kod Kranja opet je odr¾an sastanak ¹estorice predsjednika republika SFRJ o razrje¹enju krize. Nije postignut sporazum i sprijeèen rat. |
| 12.04.1991. | Stvorena je operativna jezgra buduæe hrvatske vojske - Zbor narodne garde (ZNG); zapoèele su pripreme za ustrojavanje èetiriju brigada ZNG. Legendarne hrvatske gardijske brigade, uz specijalne postrojbe MUP-a i MORH-a, podnijele su glavni teret u obrani i oslobaðanju Republike Hrvatske: Prva gardijska brigada - Tigrovi, Druga - Gromovi, Treæa - Kune, Èetvrta - Pauci te kasnije ustrojene Peta - Sokolovi, Sedma - Pume, Osma (lako-juri¹na) - Orlovi, Deveta - Vukovi. |
| 14.4.1991. | Na mitinzima Srba u Hrvatskoj, Hrvatima su prijetili srbijanski politièari: èetnièki vojvoda Vojislav ©e¹elj u Borovu Selu. |
| 18.04.1991. | U Ohridu odr¾an je sastanak ¹estorice predsjednika republika SFRJ o razrje¹enju krize. Nije postignut sporazum i sprijeèen rat. |
| 20.04.1991. | Srbijanski poslanik Milan Paro¹ki u baranjskom selu Jagodnjak je prijetio Hrvatima na mitingu Srba u Hrvatskoj. |
| 29.04.1991. | U mjestu Cetinje odr¾an je sastanak ¹estorice predsjednika republika SFRJ o razrje¹enju krize. Nije postignut sporazum i sprijeèen rat. |
| 29.04.1991. | Nakon ¹to je MUP RH u selu Kijevo osnovao policijsku postaju, JNA i "milicija Krajine" blokirali su selo. Oklopna vozila JNA zaprijetila su i ostalim selima u kojima su otvorene ili su planirane policijske postaje (Kru¹evo, Polaèa, Stankovci) |
| svibanj 1991. | Dobro naoru¾ani srpski ekstremisti napali su hrvatska sela Potkonje i Vrpolje kraj Knina, opkolili su i napali ¹ibensko selo Brati¹kovce, Uni¹ta kraj Knina, Kru¹evo, a u Kninu su uni¹tavali imovinu Hrvata; takoðer, Srbi su preuzeli policijsku postaju u Pla¹kom, pucali i palili u Glini, Petrinji, Pakracu, postavili barikade na Ivanjici nadomak Dubrovnika, a zabilje¾ena su i ubojstva, otmice i premlaæivanja Hrvata na cestama kroz tzv. Krajinu te diverzije srpskih terorista na prometnicama i gospodarskim objektima u RH. Iz vojvoðanskih sela, zbog prijetnji èetnika, zapoèelo je iseljavanje hrvatskih obitelji. |
| 02.05.1991. | Nakon ¹to su prethodnog dana zarobili 2 hrvatska policajca, srpski teroristi su u Borovu Selu kod Vukovara ubili 12 i ranili dvadeset i jednog hrvatskog policajca; istodobno kod Polaèe pokraj Zadra srpski teroristi su iz zasjede ubili hrvatskog policajca Franka Lisicu. |
| 06.05.1991. | U Splitu su izbile velike demontracije zbog blokiranja sela u kojima je poginuo vojnik JNA (po nacionalnosti Makedonac). |
| 08. - 09.05.1991. | Dramatièna sjednica Predsjedni¹tva SFRJ na kojoj su nazoèili i predsjednici svih republika SFRJ. Generali su zatra¾ili odobrenje intervencije JNA koja otvoreno preuzima ulogu za¹titnika i saveznika pobunjenih Srba u Hrvatskoj. |
| 07. - 12.05.1991. | Hrvati iz zapadne Hercegovine zaustavili su tenkovsku kolonu JNA u mjestu Polog izmeðu Mostara i Li¹tice (©iroki Brijeg), koja je navodno i¹la na planirane vojne vje¾be, a zapravo prema Sinju. |
| 15.05.1991. | Srpsko-crnogorski blok odbio je potvrditi Stjepana Mesiæa za predsjednika (redovna procedura zamjene predsjednika Predsjedni¹tva SFRJ), èime je blokiran rad Predsjedni¹tva SFRJ. |
| 19.05.1991. | Na referendumu o buduæem statusu RH iza¹lo je 83,56 % graðana; 93,24 % (2.845.521) graðana koji su glasovali izjasnilo se za samostalnost i suverenost Hrvatske, a protiv ostanka u Jugoslaviji bilo je 92,18 % glasaèa. |
| lipanj 1991. | U selima istoène Slavonije (Mirkovci, Marku¹ica, Tenja, Bijelo Brdo, Borovo Selo, Br¹adin, Paèetin, Trpinja, Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su teroristièke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela. |
| 06.06.1991. | U Sarajevu je odr¾an posljednji sastanak ¹estorice predsjednika republika SFRJ o razrje¹enju krize. Nije postignut sporazum i sprijeèen rat. |
| 14.06.1991. | U Zagrebu su srpski teroristi i kriminalci (®eljko Ra¾natoviæ - Arkan i drugi), osuðeni na 20 mjeseci zatvora zbog pripremanja i pomaganja oru¾ane pobune protiv Republike Hrvatske; svi osuðeni pu¹teni su iz pritvora do pravomoænosti presude, èime su postali nedostupni hrvatskoj vlasti. |
| 23.06.1991. | Predstavnici dvanaest zemalja Europske Zajednice odluèili su da neæe priznati neovisnost Slovenije i Hrvatske, ako te republike jednostrano odluèe napustiti Jugoslaviju. |
| 25.06.1991. | U skladu s voljom graðana izra¾enom na referendumu, Sabor RH usvojio je Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Samostalnost i neovisnost proglasila je i Slovenija. Danas taj datum obilje¾avamo kao Dan dr¾avnosti. |
| 25.06.1991. | U Dalmaciji su pobunjeni Srbi ("Martiæeva milicija") okupirali sela Brati¹kovce, Plastovo, Dobrijeviæe i Gardijane, a na Banovini su, uz pomoæ JNA, blokirali Dvor na Uni. |
| 26.06.1991. | Pobunjeni Srbi su napali policijske postaje u Glini gdje su zarobili i muèili hrvatske policajce. |
| 29.06.1991. | Pobunjeni Srbi su napali policijske postaje u Kozibrodu pokraj Dvora na Uni. |
| 29.06.1991. | Iz Tenje je ¾estoko napadnuti Osijek. |
| 03.07.1991. | Tenkovi JNA u¹li su u Baranju i istoènu Slavoniju; druga kolona od oko 380 vozila JNA rasporedila se oko ©ida, spremna za napad na Hrvatsku. Srpski teroristi zapoèeli su razarati hrvatske gradove i sela (osobito vjerske i kulturne spomenike u njima); pojedinaèni incidenti i napadi prerasli su u otvoreni rat Srbije, Crne Gore, JNA i pobunjenih Srba iz Hrvatske (i BiH) protiv Republike Hrvatske. |
| 04.07.1991. | Topnièko-pje¹aèki napad srpskih snaga iz Borova Sela i Srbije na Borovo Naselje; hrvatski branitelji protjerali su srpske teroriste i èetnike iz Borova Naselja. |
| 05.07.1991. | Europska zajednica uvela je embargo na uvoz oru¾ja u SFRJ. |
| 05. - 06.07.1991. | Nakon ¹to su postrojbe MUP-a i ZNG-a potisnule èetnike iz Stare Tenje, Jugoslavenska narodna armija se napadom na Osijek otvoreno ukljuèila u borbe na strani srpskih terorista. |
| 07.07.1991. | Brijunskom deklaracijom predstavnici Ekonomske zajednice i predstavnici republika, Predsjedni¹tva SFRJ, SIV-a i JNA prihvaæen je mirovni plan Ekonomske zajednice za prestanak rata u Sloveniji; Slovenija i Hrvatska prihvatile su tromjeseèni moratorij na aktivnosti vezane za uspostavu nezavisnosti. |
| 07.07.1991. | Paravojne srpske postrojbe protjerale su Hrvate iz istoènoslavonskoga sela Æelije; selo je zatim opljaèkano i zapaljeno. |
| 09.07.1991. | U Hrvatsku su stigli prvi promatraèi iz Europske zajednice. |
| 16.07.1991. | Srpske postrojbe napale su Jasenice. |
| 17.07.1991. | Srpske postrojbe napale su Li¹ane kraj Benkovca. |
| 17.07.1991. | Nakon ¹to su poèetkom srpnja protjerale èetnike sa samog ulaza u Vinkovce, hrvatske postrojbe munjevitom akcijom potisnule su srpske teroriste preko "brèanske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. |
| 23.07.1991. | Srpske postrojbe napale su Dre¾nik-Grad. |
| 25.07.1991. | Topni¹tvo JNA (srpsko) stacionirano u Vojvodini (Jugoslavija), nanijelo je te¹ke gubitke pripadnicima ZNG-a RH, smje¹tenim u sredi¹tu za obuku hrvatskih snaga u Erdutu. |
| 27.07.1991. | Srpske postrojbe su razorile i spalile sela na Banovini (Hrvatski Èuntiæ, Strugu, Jukinac, Kuljane, Kozibrod i druga sela) te okupirale grad Glinu. |
| 27.07.1991. | Srpske postrojbe napale su Sunju. |
| 30. - 31.07.1991. | Na sjednici Vrhovnog dr¾avnog vijeæa nije prihvaæen prijedlog zapovjednika ZNG-a Martina ©pegelja o sveobuhvatnom napadu na vojarne JNA i preotimanju oru¾ja; njegov plan ocijenjen je "nerealnim i opasnim". |
| 1. - 3.08.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Dalj, Aljma¹ i Erdut te potjerali Hrvate iz tih podruèja. To su prvi od niza masovnih ubojstava civila i ratnih zloèina koje su srpske postrojbe poèinile u Hrvatskoj: u Kozibrodu, Zamlaèi, Strugi, Kuljanima i drugim selima na Banovini. |
| 01.08.1991. | Stravièan masakr u Dalju. |
| 03.08.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Gvozdansko i Divu¹u nedaleko od Dvora. |
| 03.08.1991. | Hrvatske postrojbe protjerale su srpske teroriste iz vukovarskoga naselja Lu¾ac. |
| 10.08.1991. | Od èetnièkoga metka na Banovini je poginuo snimatelj HTV-a Gordan Lederer, jedna od prvih ¾rtava meðu snimateljima i novinarima u Domovinskom ratu. |
| 12.08.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Sarva¹. |
| 12.08.1991. | Progla¹ena je SAO Istoèna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Ustavni sud RH poni¹tio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i neva¾eæe. |
| 14.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Korlat kraj Benkovca, Pecku i Kraljevèane, spalile i razru¹ile sela. |
| 16.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Biskupiju kod Knina spalili i razru¹ili selo. |
| 17.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razru¹ile Okuèane. |
| 19.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Rajiæ i sela naseljena srpskim stanovni¹tvom u okolici Daruvara. |
| 19.08.1991. | ®estok napad JNA i srpskih postrojba na Pakrac. |
| 20.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale prijevoj Ljubovo te ga razru¹ile i spalile. |
| 21.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Beli Manastir i gotovo cijelu Baranju. Mjesta uglavnom su razru¹ena i spaljena, a prilikom okupacije srpske postrojbe protjerale su Hrvate i nesrpsko stanovni¹tvo te poèinile brojne zloèine. |
| 22.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Staru Gradi¹ku te je razru¹ile i spalile. |
| 25. - 26.08.1991. | ®estok napad JNA i srpskih postrojba na Vukovar i Borovo Naselje te Otoèac i dolinu Gacke. |
| 26.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razru¹ile Kijevo. |
| 28.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razru¹ile Vrliku. |
| 28. - 30.08.1991. | U Slavonskom Brodu i Vinkovcima zaustavljeno je nekoliko vlakova s oru¾jem i intendantskom opremom JNA iz Slovenije; oru¾je i oprema oduzeti su i podijeljeni slabo naoru¾anim hrvatskim postrojbama. |
| 29.08.1991. | Srpske postrojbe su okupirale, spalile i razru¹ile Skelu kod Gline. |
| 30.08.1991. | Srpski teroristi napali su policijsku stanicu na Plitvicama i protjerali hrvatske policajce. |
| 01.09.1991. | Topni¹tvom je napadnut Slavonski Brod. |
| 02.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Berak, Bok¹iæ, Orolik i Grabovo. |
| 03.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Miklu¹evce, Tompojevce i Èakovce, Bilje kod Osijeka. |
| 05.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Sotin kraj Vukovara, ¹ire podruèje Okuèana. |
| 07.09.1991. | U Haagu je poèela Mirovna konferencija o Jugoslaviji, istaknuta su naèela nedopustivosti nasilne promjene granica i za¹tite prava svih naroda. |
| 08.09.1991. | Makedonija se na referendumu opredijelila za neovisnost. |
| 11. - 12.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Kru¹evo i Jasenicu te Lovinac i Sveti Rok u Lici. |
| 12.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Hrvatsku Kostajnicu i Dubicu na Banovini. |
| 14.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Topusko. |
| 14. - 15.09.1991. | Osvajanjem vojarne u Ploèama (akcija Zelena tabla - Male bare) zapoèela je blokada i osvajanje vojarni, skladi¹ta oru¾ja te razlièitih vojnih objekata JNA u Hrvatskoj. |
| 15.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Kosovac i Gornje Bogiæevce. |
| 15.09.1991. | Progla¹ena je prva zraèna uzbuna u Zagrebu. |
| 15.09.1991. | Hrvatske postrojbe deblokirale su Vukovar pravcem Nu¹tar - Marinci - Bogdanovci - Vukovar. |
| 16.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Èovac, Greðane i novi Varo¹ na zapadnoslavonskom boji¹tu. |
| 16.09. - 23.09.1991. | Jugoslavenska ratna mornarica blokirala je sve hrvatske luke; blokade su ponovljene tijekom X. i XI. mjeseca. |
| 16. - 23.09.1991. | U ¾estokim borbama za ©ibenik, hrvatski branitelji obranili su grad, koji je granatiran s mora, kopna i zraka (pri tome je gaðana i probijena kupola katedrale Sv. Jakova). 21.09.1991. ¹ibenska protuzraèna obrana u jednom trenutku sru¹ila je 2 neprijateljska zrakoplova. |
| 17.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su HE Peruèa i Rovanjsku. |
| 17.09.1991. | Na sastanku u Igalu sklopljen je sporazum o prekidu vatre (Tuðman, Milo¹eviæ, general Kadijeviæ, lord Carrington); ni taj, kao ni petnaestak sljedeæih "primirja", nije bio ispo¹tovan. |
| 18.09.1991. | Gojko ©u¹ak je postao ministar obrane. |
| 19.09.1991. | Hrvatski branitelji osvojili su vojarne JNA u Gospiæu i sprijeèili pad grada u ruke pobunjenih Srba; uz pomoæ zrakoplovstva i topni¹tva JNA, Srbi su razorili velik dio Gospiæa. |
| 20.09.1991. | Zakon o obrani (NN 49/91): Oru¾ane snage èine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske i Zbora narodne garde (èl. 38). |
| 20.09.1991. | Hrvatski branitelji nanijeli su znatne gubitke jugovojsci kod Tovarnika, a zatim (21./22. - 23.IX.) kod Ilaèe. |
| 20.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Slakovce na istoènoslavonskom boji¹tu. |
| 21.09.1991. | Osnovan je Glavni sto¾er Hrvatske vojske. |
| 21.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su sva sela u opæini Petrinja (osim Mo¹æenice, Bresta, Male Gorice, Nebojana, Dumaèe i Farka¹iæa) i grad Petrinju |
| 21. - 23.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Tovarnik. |
| 22.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Svinjarevce na istoènoslavonskom boji¹tu. |
| 23.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Veliki Miletinac kod Daruvara. |
| 25.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Drni¹ na dalmatinskom boji¹tu te Ilaèu istoènoslavonskom boji¹tu. |
| 25.09.1991. | Vijeæe sigurnosti (VS) UN-a prihvatilo je Rezoluciju (713) o uvoðenju potpunog embarga na isporuku oru¾ja i vojne opreme na podruèje Jugoslavije; time je srpskom agresoru omoguæeno lak¹e osvajanje teritorija u Hrvatskoj, a kasnije i u BiH. |
| 28.09.1991. | Jedinice JNA napustile su otok Korèulu. |
| 28.09.1991. | Hrvatski branitelji oslobodili su Vezmarovu kulu, va¾nu strate¹ku toèku za kontrolu istoènoga dijela Daruvara i ¹ireg predgraða, a zatim i selo Miljanovac. |
| 29.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Koroð i Antin. |
| 30.09.1991. | Srpske postrojbe (èetnici i JNA) okupirale su Stare Jankovce te Vidu¹evac. |
| 30.09.1991. | Albanci na Kosovu su referendumom odluèili za suverenu i nezavisnu dr¾avu Kosovo. |
| 01.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su po treæi put Gornje Bogiæevce kod Okuèana, Ðeletovce, Petrovce i Marince, strate¹ki va¾ne toèke za obranu Vukovara. |
| 02.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Ceriæ. |
| 04.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Slano kod Dubrovnika, na Karlovac i okolicu (Turanj, Dugu Resu, Generalski Stol). |
| 4.10.1991. | ®estok napad JNA i srpskih postrojbi na Karlovac i okolicu (Turanj, Dugu Resu, Generalski Stol). |
| 05.10.1991. | Srpske postrojbe zaposjele su brdo Kri¾, Bri¹evo i dio Bokanjca; zapoèelo je stra¹no razaranje Zadra, osobito njegova sredi¹ta, no hrvatski branitelji obranili su Zadar. |
| 05.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Medar. |
| 05.10.1991. | Srpske postrojbe (JNA i èetnici) krenule su u opæi napad na svim hrvatskim boji¹tima, s ciljem da za 20 dana slome obranu Republike Hrvatske; NATO je procijenio da hrvatski branitelji neæe uspjeti izdr¾ati vi¹e od dva tjedna. |
| 06.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Dragaliæ kod Nove Gradi¹ke. |
| 06.10.1991. | Alija Izetbegoviæ je u poruci graðanima na RTV Sarajevo proglasio neutralnost BIH u ratu u kojem Srbija i JNA provode agresiju protiv Hrvatske i pozvao graðane BIH da se ne odazivaju pozivima na slu¾enje vojnog roka u Jna ili na mobilizaciju. |
| 07.10.1991. | Zrakoplovi JNA raketirali su Banke dvore (predsjednièke urede) u sredi¹tu Zagreba. |
| 08.10.1991. | Progla¹enje neovisnosti Republike Hrvatske. |
| 08.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Jasenovac. |
| 08. - 09.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Vaganac na Kordunu. |
| 10.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su sela u okolici Iloka - Lovas. |
| 10.10.1991. | ®idovska zajednica u Hrvatskoj je izdala apel u kojem navodi da je Hrvatska napadnuta i razarana. |
| 12.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su ju¾ni dio Lipika. |
| 13.10.1991. | Neuspje¹an proboj HV prema Vukovaru uz gubitke na ulasku u Marince. |
| 14.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su ©arengrad, Mohovo, Opatovac i Bapska. |
| 14.10.1991. | Osloboðena je Bujovica (zapadno-slavonsko rati¹te). |
| 15.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Cavtat. |
| 16.10.1991. | Poginuo Blago Zadro, zapovjednik obrane Borovo Naselje i bojnik Alfred Hill, zapovjednik satnije Vojne policije 204. vukovarske brigade. |
| 17.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Ilok. |
| 18.10.1991. | U Haagu je izlo¾en plan Eurospke zajednice u kojem se predla¾e preustroj Jugoslavije u zajednicu suverenih dr¾ava, plan je odbila Srbija, a zatim Crna Gora. |
| 19.10.1991. | Eurospka zajednica je zatra¾ila prekid akcije zbog slanja konvoja humanitarne organizacije Lijeènici bez granica u Vukovar koji je tek u drugom poku¹aju izvukao dio ranjenika iz vukovarske bolnice. |
| 23.10.1991. | Raketirana je i zapaljena bolnica u Vukovaru. |
| 24.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Hrvatski Blagaj na Kordunu. |
| 24.10.1991. | Jugoslavenska vojska je izvr¹ila podmorski desant u Kuparima, èime je obrana Dubrovnika dodatno ugro¾ena. |
| 25.10.1991. | Srpske postrojbe okupirale su Tordinice u istoènoj Slavoniji te podruèje ju¾no od rijeke Kupe do Turnja (predgraðe Karlovca). |
| 25. - 26.10.1991. | Oslobodilaèka akcija Orkan '91. u zapadnoj Slavoniji |
| 31.10. - 04.11.1991. | Vojna akcija Otkos 10 (Bilogora) hrvatske postrojbe su oslobodile prostor Bilogore oko 270 km2 i stvorile uvjete za napadna djelovanja u smjeru Papuka i Psunja. |
| 31.10.1991. | U Dubrovnik je uplovio humanitarni konvoj Libertas. |
| 02.11.1991. | Akcija hrvatskih postrojbi za oslobaðanje sela Cesariæ i stvaranje uvjeta za deblodadu Vukovara nije uspjela. |
| 04.11.1991. | Hrvatski branitelji preuzeli su i evakuirali skladi¹te oru¾ja Jamadol u Karlovcu. |
| 05.11.1991. | Hrvatski branitelji su preuzelu veliko skladi¹te oru¾ja i streljiva u delnicama |
| 09.11.1991. | Pripadnici ZNG-a i policije su krenuli u oslobaðenje jakog èetnièkog upori¹ta Karad¾iæevo gdje su se povukle uz gubitke. |
| 09. - 10.11.1991. | Srbi iz BiH izjasnile su se na nelegalnom referendumu za ostanak u Jugoslaviji. |
| 10.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale i razru¹ile Bogdanovce. |
| 12.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale i razorile Saborsko u Lici te vukovarsko naselje Lu¾ac. |
| 14. - 16.11.1991. | Hrvatska ratna mornarica je u Splitkom i Korèulanskom kanalu porazila Jugoslavensku ratnu mornaricu i razbila podmorsku blokadu grada Splita. |
| 15. - 16.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Lipovac, Pograðe i Ap¹evce. |
| 16.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Slunj. |
| 16. - 17.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Donje Novo Selo i Nijemce. |
| 18.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale okolicu Slunja, Vukovar, ©kabrnju, Zemunik Gornji. |
| 18.11.1991. | U Vukovaru je prestao organizirani otpor hrvatskih branitelja, a Vukovar je postao simbol hrvatskog otpora srpskoj agresiji. |
| 19.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Nadin. |
| 20.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Divo¹ i Ernestinovo. |
| 20.11.1991. | Hrvatske vlasti, pod optu¾bom veleizdaje, samovoljnog napu¹tanja boji¹ta, nepodno¹enja izvje¹æa, pronevjere i drugog, zatvorile su i zlostavljale zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakoviæa Jastreba, a zatim i zadnjeg zapovjednika obrane Vukovara Branka Borkoviæa; ipak oba zapovjednika osloboðena su od svih optu¾bi i vraæeni su u sustav OSRH. |
| 21.11.1991. | Sru¹en je Maslenièki most. |
| 23.11.1991. | Srpske postrojbe su okupirale Laslovo. |
| 23.11.1991. | U Genevi je potpisan sporazum o deblokadi vojarni JNA i povlaèenju JNA iz Hrvatske. |
| 24.11.1991. | Srpsko-crnogorske postrojbe okupirale su dubrovaèko predgraðe Moko¹icu. |
| 27.11.1991. | VS UN-a donijelo je odluku (Rezolucija 721) o upuæivanju mirovnih snaga (UNPROFOR) u Hrvatsku. |
| 28.11.1991. | Glavni trg u francuskom gradu Nici preimenovan je u Trg vukovarskih muèenika. |
| 02.12.1991. | Ministarsko vijeæe EZ-a izjavilo je da Srbiju i Crnu Goru smatra odgovornima za rat u Hrvatskoj. |
| 03. - 05.12.1991. | Osloboðen Komletinac. |
| 03.12.1991. | Oporbeni Liberalni savez Crne Gore na Cetinju je organizirao prosvjed; vi¹e od 10.000 Crnogoraca izrazilo je ¾aljenje zbog napada na Dubrovnik i zatra¾ilo oprost. |
| 04.12.1991. | Sabor RH donio je Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj. |
| 05.12.1991. | Okupiran Antunovac. |
| 06.12.1991. | Osloboðen Lipik. |
| 06.12.1991. | Dubrovnik je bio pod neprestanim napadima i granatiranjem premda je stara gradska jezgra za¹tiæena poveljom UNESCO-a. |
| 07.12.1991. | Badinterova komisija donijela je zakljuèak da SFRJ vi¹e ne postoji. |
| 10.12.1991. | Okupiran Èanak. |
| 11.12.1991. | Ukrajina je priznala Hrvatsku. |
| 14.12.1991. | Latvija je priznala Hrvatsku. |
| 16.12.1991. | Okupiran Paulin Dvor. |
| 16.12.1991. i 20.12.1991. | HV je oslobodila sna¾no pobunjenièko upori¹te Grahovljane nedaleko od Daruvara. |
| 19.12.1991. | lsland je bezuvjetno priznao Republiku Hrvatsku kao neovisnu dr¾avu. |
| 19.12.1991. | Na okupiranom teritoriju pobunjeni Srbi su u Kninu proglasili "Republiku Srpsku Krajinu" i donijeli "Ustav RSK". Amandmanom I. na "Ustav RSK", progla¹enim 26. veljaèe 1992. u Borovu Selu, odreðeno je da "teritoriju RSK èine srpske oblasti: Krajina, Slavonija, Baranja, Zapadni Srem i Zapadna Slavonija". To je vrhunac protuustavnoga djelovanja Srba u Hrvatskoj, odnosno procesa izdvajanja dijela teritorija RH i progla¹enja srpske paradr¾ave na teritoriju Republike Hrvatske. S podruèja koje su nadzirale srpske snage ubijeno je ili protjerano gotovo sve nesrpsko stanovni¹tvo, èak i Srbi koji nisu podr¾ali velikosrpsku politiku, a hrvatska je kulturna i crkvena ba¹tina opljaèkana i razru¹ena. |
| 24.12.1991. | Predsjednik RH Franjo Tuðman donio je odluku o ustrojstvu domobranstva, "na teritorijalnom naèelu". |
| 26.12.1991. | Osvojeno jako èetnièko upori¹te Buèje, HV je potisnula srpske postrojbe prema Okuèanima i oslobodila 2/3 okupiranog podruèja zapadne Slavonije (uni¹teno je 21 neprijateljsko upori¹te i osloboðeno 21 naseljeno mjesto). U bijegu pred HV, srpski teroristi su masakrirali vi¹e od 50 civila u selima Voæin i Hum, a 20 osoba je nestalo. |
| 26.12.1991. | Osloboðeno selo Èista Mala. |
| 30.12.1991. | HV je ovladala ©irincima, strate¹ki va¾nim upori¹tem iz kojega su èetnici topni¹tvom gaðali Novu Gradi¹ku. |
| 31.12.1991. | Estonija je priznala Hrvatsku. |
| 1. - 3.1.1992. | Srpske postrojbe okupirale su Novigrad, Pridragu, Paljuv i Podgradinu kod Zadra. |
| 02.01.1992. | Sarajevu je potpisan sporazum o potpunom prekidu vatre u Republici Hrvatskoj (Vanceov plan) i dolasku snaga Organizacije ujedinjenih naroda (Sarajevski sporazum). |
| 13.1.1992. | Sveta Stolica (Vatikan) priznala je Republiku Hrvatsku. |
| 14.1.1992. | New York Times objavio je apel Za mir u Hrvatskoj, koji je potpisalo 104 dobitnika Nobelove nagrade. |
| 15.1.1992. | Republiku Hrvatsku (i Sloveniju), kao samostalnu i suverenu dr¾avu, priznale su dr¾ave Europske Zajednice (EZ): Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grèka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaèka, Portugal, ©panjolska i Velika Britanija. |
| 31.1.1992. | Buduæi da srpska strana nije po¹tivala primirje, pripadnici Samostalne uskoèke satnije HV-a krenuli su u smionu diverzantsku akciju na okupirani hrvatski teritorij, s namjerom ru¹enja Batinskoga mosta i presijecanja cestovne komunikacije izmeðu Baranje i Vojvodine, kojom je srpskim postrojbama u okupiranoj Baranji stizala pomoæ iz Jugoslavije. |
| 08.02.1992. | Hrvatska zastava zavijorila je na sveèanom otvaranju 16. zimskih olimpijskih igara u Albertvilleu (Francuska). |
| 21.02.1992. | Vijeæe sigurnosti OUN-a donijelo je Rezoluciju (743) o pokretanju mirovne operacije i slanju meðunarodnih za¹titnih snaga u Republiku Hrvatsku za razdoblje od 12 mjeseci (u sklopu tzv. Vanceovog plana za Hrvatsku); snage UNPROFOR-a trebale su preuzeti 3 za¹tiæene zone (UNPA), odnosno 4 sektora u RH. |
| 25.03.1992. | zapoèela je otvorena srpska agresija na BiH (napadnute su gotovo sve opæine ili gradovi u BiH u kojima su ¾ivjeli Hrvati i Muslimani). Na podruèju pod srpskom vla¹æu otvoreni su logori za nesrpsko stanovni¹tvo (Omarska i Keraterm kod Prijedora, Brèko, Bijeljina i brojni drugi). |
| 03.04.1992. | Oslobodilaèka akcija HV-a u Baranji nije uspjela; nakon poèetnog uspjeha, hrvatski vojnici su, uz gubitke, vraæeni na poèetne polo¾aje. |
| 07.04.1992. | SAD je priznao Hrvatsku, Sloveniju i BiH; Hrvatska je priznala BiH. |
| 24. - 28.4.1992. | Jake srpske postrojbe napale su pravcem Neum, Metkoviæ i Ploèe, s ciljem konaènog zauzimanja doline Neretve i presijecanja hrvatskog teritorija (odvajanje i osvajanje ju¾nog dijela Hrvatske); nakon ¾estokih borbi koje su trajale gotovo 3 dana i 3 noæi, hrvatski branitelji izdr¾ali su nemoguæe, slomili nadmoænijeg neprijatelja i prepolovili njegovu snagu. |
| 27.04.1992. | Kina je priznala Hrvatsku i Sloveniju kao samostalne i suverene dr¾ave. |
| 28.04.1992. | Akcija HV-a za oslobaðanje sela Podgradina u zadarskom zaleðu nije uspjela. |
| 06.05.1992. | U Grazu su se sastali predstavnik hrvatske nacionalne zajednice M. Boban i predstavnik srpske dr¾avne zajednice R. Karad¾iæ; raspravljalo se o razgranièenju Hrvata i Srba u BiH, da bi prestali razlozi za oru¾ane sukobe Hrvata i Srba na cijelom teritoriju BiH; no hrvatsko-srpski oru¾ani sukob u BiH nastavio se. |
| 17. - 23.05.1992. | Akcijom Jaguar HV je oslobodila brdo Kri¾ u zaleðu Bibinja kod Zadra, s kojega su srpski teroristi ugro¾avali promet Jadranskom magistralom. |
| 18.05. - 30.06.1992. | Vojnom akcijom Spaljena zemlja HV je na Ju¾nom boji¹tu zapoèeo operaciju deblokade Dubrovnika. |
| 20.05.1992. | Deblokiran je Pelje¹ac. |
| 20.05.1992. | Osloboðen je dio istoène Hrvatske. |
| 21.05.1992. | Osloboðena je okolica Dubrovnika: Èepikuæe. |
| 22.05.1992. | hrvatska je primljena u OUN, kao 178. èlanica. |
| 25.05.1992. | Osloboðeno je Slano. |
| 26.05.1992. | Osloboðeno je cijelo dubrovaèko primorje - Moko¹ica, Brgat, Bosanka, Rijeka dubrovaèka i ®upa dubrovaèka. |
| 30.05.1992. | Osloboðeno je selo Ravno. |
| do 30.05.1992. | Jugoslavenska ratna mornarica napustila je posljednje okupirane hrvatske otoke Vis, Lastovo i Mljet. |
| 03.06.1992. | Radna skupina bosanskih humanitarnih organizacija predala je meðunarodnim institucijama detaljan popis 94 logora u BiH, na teritoriju pod srpskom vla¹æu, u kojima je bilo zatoèeno 105.348 osoba nesrpskog podrijetla i 11 logora u Srbiji i Crnoj Gori s 22.710 zatvorenika. |
| 06.06. - 08.06.1992. | Vojnom akcijom Èagalj osloboðen je zapadni dio Mostara i veliki dio Hercegovine. Hrvatske postrojbe (HV i HVO) protjerale su neprijatelja iz doline Neretve oko Èapljine i oslobodile visoravan Dubrave; zatim Stolac i okolna sela. |
| 21.06.1992. | Munjevitom akcijom Hrvatska vojska oslobodila je Miljevaèki plato (7 sela, oko 150 km2) u opæini Drni¹ (akcija Miljevci). |
| 01.07.1992. | Srbi iz Gorskog kotara (sela Dre¾nica, Gomirje, Jasenka, Moravice) potvrdili su lojalnost Hrvatskoj i obeæali hrvatskoj policiji predati oru¾je, koje im je prije godinu dana podijelila JNA; na tom je podruèju izbjegnut oru¾ani sukob. |
| 01. - 13.07.1992. | HV je deblokirao Dubrovnik (akcija Tigar). HV je istjerao neprijatelja sa strate¹ki iznimno znaèajne Ivanjice i Uskoplja i ovladao kljuènim dominantnim kotama iznad Dubrovnika (Osojnik, Golubov kamen, Debela glava) te potisnuo srpske postrojbe prema Trebinju; Dubrovnik je potpuno deblokiran sa zapadne strane (otvorena je komunikacija Ploèe - Dubrovnik) i stvoreni su uvjeti za prikljuèenje dalekovoda u Rijeci dubrovaèkoj u elektrosistem BiH, ¹to je omoguæilo rje¹avanje akutne krize elektriène energije za Dalmaciju i njezine otoke. |
| 21.07.1992. | Predsjednici Tuðman i Izetbegoviæ potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH. |
| 23.07. - 13.08.1992. | U vojnoj akciji Osloboðena zemlja hrvatske postrojbe oslobodile su podruèje od neprijatelja u zaleðu Dubrovnika (od Zavale do Modroglavine) i uspostavile nove obrambene polo¾aje na planinskom vijencu iznad ju¾nog ruba Popova polja. |
| 02.08.1992. | Odr¾ani su drugi vi¹estranaèki izbori za Sabor i predsjednika Republike Hrvatske. |
| 07.08.1992. | VS UN-a osna¾ilo je mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj (Rezolucija 769); mirovne snage uz nadziranje UNPA preuzele su i nadzor meðunarodnih granica RH. |
| 26. - 27.08.1992. | Na Londonskoj konferenciji zakljuèeno je da sve biv¹e jugoslavenske republike moraju priznati BiH, da se granice ne mogu mijenjati silom, da se manjinama moraju jamèiti prava te da svi prognanici imaju pravo na povratak. |
| 19. - 20.10.1992. | Okupatorska vojska Jugoslavije napustila je Cavtat i Konavle. |
| 20.10. - 21.10.1992. | Hrvatska vojska izvr¹ila je desant na Cavtat i sprijeèila da srpske postrojbe iz Hercegovine preuzmu okolne dominantne polo¾aje, koje je napustila vojska Jugoslavije. |
| 22. - 26.10.1992. | Hrvatska vojska izbila je na granicu Hrvatske prema Crnoj Gori i Hercegovini, èime je najju¾niji dio Hrvatske osloboðen (akcija Oslobaðanje Konavala). |
| 22. - 27.10.1992. | Uspje¹no izvedenom vojnom akcijom Vla¹tica hrvatske postrojbe uspostavile su nove obrambene crte u zaleðu Dubrovnika. |
| 01.11.1992. | U Zagrebu je odr¾an sastanak Tuðman - Izetbegoviæ o provedbi Sporazuma o suradnji i prijateljstvu RH i BiH te o prekidu sukoba izmeðu HVO-a i Armije BiH. |
| 02.11.1922. | Hrvatska je darovala Tuzli i njezinim braniteljima veliku ratnu bolnicu (tada najveæu u BiH). |
| 07.12.1992. | Postrojbe HVO-a i Armije BiH nanijele su te¹ke gubitke srpskim postrojbama kod Tesliæa. |
| 29.12.1992. | Sabor je izglasao Zakon o podruèjima ¾upanija, gradova i opæina; Hrvatska je podijeljena na 20 ¾upanija i Grad Zagreb, koji ima status ¾upanije te 69 gradova, 418 opæina i 2 kotara. |
| 22.01.1993. | Zapoèela je napadajna operacija HV-a Gusar (Maslenica). Cilj HV-a bio je odbaciti neprijatelja od ceste Karlobag - Maslenica - Zadar i osigurati Maslenièko ¾drilo radi gradnje mosta te odbaciti neprijatelja od Zadra, osloboditi zadarsko zaleðe i Zrakoplovnu bazu Zemunik; hrvatske postrojbe su za 72 sata oslobodile, a zatim u te¹kim vi¹emjeseènim borbama i zadr¾ale Maslenièko ¾drilo i zaleðe Zadra te va¾nu strate¹ku toèku na Velebitu (Tulove grede). VS UN-a (Rezolucija 802) zatra¾ilo je povlaèenje HV-a na polo¾aje od prije poèetka akcije. |
| 27. - 28.01.1993. | Hrvatska vojska oslobodila je neka sela u okolici Sinja (Satriæ i Potravlje) te HE Peruèa (akcija Peruèa). |
| 22.03.1993. | VS UN-a usvojilo je Rezoluciju (808) o osnivanju Meðunarodnog suda za ratne zloèine u biv¹oj Jugoslaviji. |
| 06.04.1993. | Hrvatske vlasti i srpski pobunjenici potpisali su u Genevi sporazum o provoðenju Rezolucije 802 VS UN-a, prema kojem se HV mora povuæi na polo¾aje prije operacije Maslenica, a srpske postrojbe ne smiju uæi u taj prostor, nad kojim æe kontrolu preuzeti snage UN-a. |
| 04.05.1993. | Granatirani su Zadar, Biograd i ©ibenik; hrvatska delegacija u Genevi prekinula je razgovore s posrednicima EZ-a i UN-a o provoðenju Rezolucije 802. |
| 25.05.1993. | Rezolucijom (827) VS UN-a osnovan je Meðunarodni sud za ratne zloèine na podruèju biv¹e SFRJ, sa sjedi¹tem u Haagu. |
| 07.09.1993. | Sabor RH izglasao je amandman u kojem se nagla¹ava da se interesi Hrvata u BiH ne ostvaruju iskljuèivo u "HR Herceg Bosni", nego i u ostalim dijelovima BiH; prema popisu iz 1991. od ukupnoga broja Hrvata u BiH (755.895), vi¹e od 2/3 ¾ivjelo je izvan zapadne Hercegovine. |
| 09.09.1993. | Vojnom akcijom HV je oslobodio tzv. Medaèki d¾ep, jugoistoèno od Gospiæa (sela Divoselo, Èitluk, Poèitelj). Srpske snage su raketirale Karlovac, Luèko (predgraðe Zagreba), Samobor, Jastrebarsko, Ivaniæ Grad, Kutinu, Popovaèu, Gospiæ i druge hrvatske gradove, u kojima su stradale brojne civilne ¾rtve i poèinjena velika materijalna ¹teta. Dio meðunarodne javnosti i politièara optu¾io je HV za provoðenje taktike "spaljena zemlja" i civilne ¾rtve u akciji Medaèki d¾ep. |
| 12. - 14.09.1993. | HV je oslobodio dio teritorija kod Petrinje. |
| 05.10.1993. | VS UN-a (Rezolucija 871) izrièito je potvrdilo da su UNPA zone integralni dio Republike Hrvatske. |
| 10. - 22.12.1993. | Humanitarnim konvojem Bijeli put za improviziranu bolnicu u Novoj Bili, Hrvatska je dostavila pomoæ Hrvatima iz La¹vanske doline, koji su bili u okru¾enju Armije BiH. |
| 19.01.1994. | Delegacije Republike Hrvatske i SRJ potpisale su u Genevi Deklaraciju o normalizaciji odnosa; predviðeno je otvaranje ureda u Beogradu i Zagrebu. |
| 06.02.1994. | U Sarajevu je odr¾an "Sabor Hrvata BiH". Nazoèno je bilo vi¹e od 400 osoba; u donesenoj Deklaraciji nagla¹eno je da je BiH domovina Hrvata, koji ¾ele sudjelovati u organima vlasti i decentralizaciji dr¾ave. |
| 18.03.1994. | U Washingtonu, u nazoènosti amerièkog predsjednika Billa Clintona, predstavnici hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH, Kre¹imir Zubak i Haris Silajd¾iæ, potpisali su sporazum o uspostavi hrvatsko-bo¹njaèke federacije (Federacija BiH), a predsjednici Tuðman i Izetbegoviæ o uspostavi konfederacije izmeðu Federacije BiH i Republike Hrvatske, èime su stvoreni uvjeti za prekid tragiènog sukoba izmeðu HVO-a i Armije BiH. |
| 29.03.1994. | Predstavnici hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba potpisali su u ruskoj ambasadi u Zagrebu sporazum o trajnom primirju (prekid bojnih djelovanja i razdvajanje izmeðu HV-a i naoru¾anih pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj), uspostavi gospodarskih odnosa i politièkom rje¹enju (Zagrebaèki sporazum). |
| 14.05.1994. | Potpisan je Beèki sporazum. |
| 30.05.1994. | U opticaj je pu¹tena nova hrvatska valuta - kuna (lipa, kao stoti dio kune). |
| 17.09.1994. | Glavni tajnik UN-a Boutros Boutros Ghali u izvje¹æu Vijeæu sigurnosti potvrdio je da ostvarenje Vanceova plana i svih rezolucija (osim odluke o prekidu oru¾anih sukoba) nije provedeno zbog otpora pobunjenih Srba u UNPA podruèjima. |
| 23.09.1994. | Sabor RH zauzeo je odluèno stajali¹te da æe otkazati mandat Mirovnih snaga u Republici Hrvatskoj, ako one ne omoguæe povratak okupiranih hrvatskih podruèja. |
| 21.10.1994. | Èetvrti specijalni politièki odbor Opæe skup¹tine UN-a u New Yorku prihvatio je (111 glasova za, 20 uzdr¾anih) Rezoluciju o stanju na okupiranim podruèjima Hrvatske. Spomenuta Rezolucija, potvrdila je teritorijalnu cjelovitost i suverenost Republike Hrvatske. I ostale rezolucije UN-a potvrðuju da su podruèja pod srpskom kontrolom u Hrvatskoj, koja se u dokumentima UN-a uglavnom nazivaju "UNPA", okupirana, a integralni su dio Republike Hrvatske. |
| 31.10. - 03.11.1994. | Hrvatske postrojbe oslobodile su Kupres (akcija Cincar); akcija je bila koordinirana s vojnim djelovanjem Armije BiH. |
| 29.11.1994. | Ministri obrane Hrvatske (G. ©u¹ak) i SAD (William Perry) potpisali su u Pentagonu Memorandum o obrambenoj i vojnoj suradnji. |
| 29.11. - 24.12.1994. | Hrvatske postrojbe (HV i HVO) ovladale su veæim dijelom Livanjskoga polja (napadajna akcija Zima '94.). Cilj akcije bio je oslabiti srpsku ofenzivu na Bihaæ i osigurati povoljan strate¹ki prostor za oslobaðanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH; osloboðeno je podruèje ¹irine 10 km, a dubine 20 km - ukupno 200 km2. Meðutim, neprijatelj je s istaknutih uzvi¹enja na planinama Dinari i Staretini i dalje paljbom mogao nadzirati aktivnosti u Livanjskom polju i boènim udarima ugroziti osloboðeno. |
| 17.12.1994. | Pobunjeni Srbi iz Hrvatske i prista¹e F. Abdiæa potisnuli su 5. korpus Armije BiH i u¹li u Veliku Kladu¹u. |
| 19.12.1994. | Sporazumom o normalizaciji ekonomskih odnosa, izmeðu pobunjenih Srba i hrvatskih vlasti, otvorena je za promet autocesta Zagreb - Lipovac, preko okupiranih Okuèana (UNPA sektor Zapad). |
| 14.02.1995. | Snage bihaækog HVO-a oslobodile su hrvatska sela Vuèjak, Zavalje, Mali i Veliki Skoèaj, Meðudra¾je i Dobranicu. |
| 14. - 18.03.1995. | Hrvatska vojska je na planinama Dinari i Staretini napravila manje taktièke pomake. |
| 01.04.1995. | Odlukom VS UN-a (Rezolucija 981) UNPROFOR u Hrvatskoj postao je UNCRO i preuzeo obvezu nadzora meðunarodno priznatih granica Republike Hrvatske. |
| 07.04.1995. | Na planini Dinari iznad Knina hrvatske postrojbe oslobodile su podruèje ¹irine 15, a dubine 5 km (napadajni boj Skok 1). |
| 01. - 04.05.1995. | Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak osloboðena je zapadna Slavonija i Posavina - UN sektor Zapad (oko 600 km2). U Akciji je osloboðeno oko 600 km2 preostaloga okupiranog teritorija zapadne Slavonije. U samo 2 dana - 1. i 2. svibnja - slomljen je otpor srpskih postrojbi i osloboðeni su Okuèani, Jasenovac i Stara Gradi¹ka. Ostaci pora¾enoga 18. korpusa "Srpske vojske Krajine" predali su se u popodnevnim satima 4. svibnja iznad Pakraca, a organizirani otpor specijalnih snaga pobunjenih Srba prestao je sljedeæega jutra u podruèju Omanovca. U operaciji su poginula 42 pripadnika hrvatskih oru¾anih snaga, a 162 su ranjena. |
| 04. - 11.06.1995. | Hrvatske postrojbe (HV i HVO) potisnule su neprijatelja prema Bosanskom Grahovu i Glamoèu (napadajni boj Skok 2). Hrvatska vojska ovladala je jakim srpskim upori¹tem Crni Lug i okolnim selima te Velikim i Malim ©atorom; osloboðeno je podruèje ¹irine 30 km, a dubine 14 km - oko 420 km2. |
| 22.07.1995. | U Splitu su predsjednik RH (Franjo Tuðman) i predsjednik Predsjedni¹tva BiH (Alija Izetbegoviæ) te predsjednik Federacije BiH (Kre¹imir Zubak) i predsjednik Vlade BiH (Haris Silajd¾iæ) potpisali Deklaraciju o o¾ivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajednièkoj obrani od srpske agresije i postizanju politièkog rje¹enja sukladno naporima meðunarodne zajednice (Splitska deklaracija); osobit znaèaj imao je sporazum o vojnoj suradnji. |
| 25. - 30.07.1995. | Hrvatske postrojbe oslobodile su oko 1600 km2 teritorija BiH (operacija Ljeto '95.). Cilj hrvatskih postrojbi bio je poveæati sigurnost Livna i Kupresa, zaustaviti srpsku ofenzivu na Bihaæ i stvoriti preduvjete za oslobaðanje Knina i ostalih okupiranih dijelova Hrvatske. |
| 03.08.1995. | Pregovori izmeðu hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba u Genthodu kod Geneve nisu donijeli nikakav pomak; Srbi su odbili prijedlog "mirne reintegracije". |
| 04. - 07.08.1995. | Vojno-redarstvenom operacijom Oluja '95. hrvatske postrojbe oslobodile su okupirani teritorij Hrvatske u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu (7940 km2) te omoguæile Armiji BiH da razbije srpsku opsadu Bihaæa. Cilj hrvatskih postrojbi: oslobaðanje okupiranoga hrvatskog teritorija, povratak prognanika, pomoæ Armiji Bosne i Hercegovine da deblokira opkoljeni Bihaæ i sprijeèi humanitarnu katastrofu, izlazak na meðunarodno priznate granice RH |
| 04.08.1995. | Osloboðeni su Sveti Rok, Èista Mala, Èista Velika, Uni¹ta, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibiæ, Gora, Stra¹nik, Graberje, Vi¹njica, Predore, U¹tica, Tanac, te prijevoj Mali Alan i podruèje Dulibe - Tulove grede na Velebitu. |
| 04.08.1995. | Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospiæ, Otoèac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nu¹tar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti. |
| 05.08.1995. | Osloboðeni su: hrvatski kraljevski grad Knin s okolicom, Ljubovo, ®itniæ, Lovinac, Graèac, Novi Lièki Osik, Ostrovica, Primi¹lje, Pla¹ki, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drni¹ s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, ©kabrnja, Nadin, Smilèiæ, Karin, Saborsko, Lièka Jesenica, Vaganac, Lièko Petrovo Selo, Rakovica, Dre¾nik Grad, ®eljava, Medak, Petriniæ Polje, Trnavec, Lièki Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, ®upiæ i ®upiæ brdo, ©anja, Vilusi, Pecki, Lu¹èani, Kri¾, Cepeli¹, Strmen i druga naselja. |
| 06.08.1995. | Osloboðeni su: Petrinja, Kistanje, Mu¹kovac, Ka¹tel ®egarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Buniæ, Slunj, Broæanac, Plitvice, Glina, Otriæ, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stra¾benica, Blinja, Umetiæ, Slabinje, Èaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Baèuga, Jabukovac, Banski Grabovac, ©a¹, Veliki ©u¹njar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogoriæ, Ploèa i druga naselja. Istoga dana kod Tr¾aèkih Ra¹tela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Marekoviæ) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudakoviæ). |
| 07.08.1995. | Osloboðeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Borièevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojniæ, Gornje Meku¹je, Kamensko, Tu¹iloviæ, Turanj, ©anac, Jela¹i i druga naselja. |
| 08.08.1995. | Predaja pukovnika Èedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "SVK", u Topuskom oko 14 sati, znaèila je kraj operativnoga dijela operacije "Oluja", ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage u¹le su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Poraziv¹i neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na meðunarodno priznatu granicu izmeðu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. |
| 12.11.1995. | Republika Hrvatska je s pobunjenim Srbima iz Baranje, istoène Slavonije i zapadnog Srijema (UN sektor Istok, oko 4,6 % od ukupnog teritorija Hrvatske) potpisala sporazum o mirnoj reintegraciji tih krajeva u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske (Erdutski sporazum). |
| 21.11.1995. | U Daytonu (Ohio, SAD), nakon dugih i te¹kih pregovora (1. - 21.XI.) delegacije Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, predvoðene predsjednicima F. Tuðmanom, A. Izetbegoviæem i S. Milo¹eviæem, prisiljene su na sporazum o miru u BiH (Daytonski sporazum). |
| 23.11.1995. | VS UN-a (Rezolucija 1023) potvrdilo je temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji istoène Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sastav Republike Hrvatske; ukinute su sankcije protiv SRJ. |
| 15.01.1996. - 15.01.1998. | Razdoblje tzv. Mirne reintegracije, za èije je provoðenje VS UN-a ustanovilo UNTAES (Rezolucija 1037, od 15.I. 1996.), zavr¹ilo je 15. sijeènja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istoèna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) vraæeno u sastav RH. |
