Statut UHDDR-a

Na Temelju Članka 11. Zakona o Udrugama (Narodne Novine Broj 70/97. i 106/96). Sabor Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata na sjednici održanoj 13.prosinca 1997. god. donosi

STATUT UDRUGE HRVATSKIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom utvrđuje se: naziv, sjedište i područje na kojem djeluje Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata (u daljem tekstu: Udruga); zastupanje, ciljevi, djelatnosti kojima ostvaruju ciljevi: ostvarivanje javnosti rada udruga; članstvu i članarini ; pravima, obvezama i stegovnoj odgovornosti članova; unutarnjem ustroju udruge; tijelima udruge, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata i odgovornosti članova; imovini i raspolaganju s mogućom dobiti; načinu stjecanja imovine te prestanku i postupku s imovinom u slučaju prestanka.

Članak 2.

Puni naziv Udruge je: Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata.
Skraćeni naziv glasi: UHDDR
Sjedište udruge je u zagrebu, Cvjetna aleja 2.

Članak 3.

UHDDR-a je dragovoljna, nevladina i izvanstranačka udruga koja obuhvaća hrvatske dragovoljce Domovinskog rata.

Članak 4.

Udruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o udrugama, te ovim Statutom i Kodeksom etike članova Udruge ima cilj:

  • utvrđivanje statusa hrvatski dragovoljaca Domovinskog rata
  • pomoć u ostvarivanju prava hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  • promicanje i zaštita tekovina Domovinskog rata.
Poslovi i djelatnosti Udruge su:
  • zalaganje za provedbu pravne i socijalne zaštite članova udruge
  • briga o reprofesionalizaciji i zapošljavanju prikladno stručnoj spremi, zdravstvenom stanju i fizičkim svojstvima članova Udruge
  • promicanje tjelesne kulture radi unapređivanja opće sposobnosti dragovoljaca članova Udruge
  • osiguranje aktivnog sudjelovanja Udruge kao i članova Udruge u svim oblicima društvenog života Republike Hrvatske
  • podrška organima države u obrani teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti međunarodno priznatog teritorija Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i Zakonom o obrani Republike Hrvatske
  • podrška organima države protiv kriminala, ratnih profitera i dezertera
  • sudjelovanje dragovoljno u gospodarskom preporodu i obnovi Republike Hrvatske, razmjerno učinku pri stvaranju slobodne i nezavisne države Hrvatske
  • pružanje stručne i druge pomoči članova Udruge, posebice posebice obiteljima poginulih i umrlih dragovoljaca uključujući po mogućnosti novčanu pomoć i svaku drugu gospodarsku pomoć
  • surađuje u zemlji sa srodnim udrugama Domovinskog rata osobito s Udrugama HVIDR-a, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih dragovoljaca
  • surađuje sa srodnim Udrugama u inozemstvu u skladu s pozitivnim propisima republike hrvatske, ako to nije u suprotnosti s pravnim poretkom inozemne države
  • promicanje gospodarske djelatnosti članova i Udruge u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, a poglavito Zakona o hrvatskim braniteljima
  • izdavačka djelatnost
Članak 5.

Udruga djeluje na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s pozitivnim propisima. Udrugu zastupa predsjednike Udruge.

Članak 6.

Udruga može surađivati s organizacijama ili udrugama s teritorija drugih država, ako to nije suprotno pravnom poretku dotične države. Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva i djelatnosti utvrđenih Statutom. Udruga može radi ostvarivanja svojih ciljeva utvrđenih Statutom, u skladu sa Zakonom, osnovati trgovačko društvo, ustanovu, zadrugu, zakladu ili fundaciju.

Članak 7.

Udruga ima pečat okruglog oblika, a na njemu je u pravilnom pasporedu polukružno ispisano: "UDRUGA HRVATSKIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA" ZAGREB, a u sredini se nalazi znak Udruge.

Članak 8.

Udruga ima znak koji čini dio grba Republike Hrvatske u obliku štita sa crvenim srcem u sredini početnog bijelog polja i zlatnim tropletom oko grba, a iznad znaka se nalazi skraćeni naziv Udruge UHDDR.

Članak 9.

Udruga ima himnu, a to je arija iz opere "Nikola Šubić Zrinski" Ivana Zajca: "U boj, u boj!".

Članak 10.

Rad Udruge i njenih tijela je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim obavještavanjem članova Udruge i putem javnog priopćavanja. Članovi se o radu Udruge obavještavaju dostavom pisanih materijala i putem sjednica tijela Udruge. Predstavnici sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednicama tijela Udruge i izvještavati javnost o radu tih tijela i Udruge. Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada Udruga može izdavati svoje glasilo u skladu s propisima o javnom informiranju. Odluku o izdavanju glasila donosi Sabor. Udruga po potrebi izdaje i druga sredstva javnog informiranja (periodične publikacije, biltene, plakate, i sl.) sukladno propisima o izdavačkoj djelatnosti.

Članak 11.

Udruga surađuje sa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu, a učlanuje se i u međunarodne udruge srodnih udruga, ako to pridonosi ostvarenju njezinih programskih ciljeva.

UVJETI ZA STJECANJE ČLANSTVA

Članak 12.

Pravo na stupanje u članstvo Udruge stječe se nakon davanja svečane prisege i upisa u Imenik članova Udruge, a po odluci Komisije za verifikaciju članstva na razini podružnice.

Članak 13.

Tekst svečane prisege glasi: "Ja, (ime prezime) svečano prisežem svojom čašću da sam Hrvatski vojnik dragovoljno, da prihvaćam Statut Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, te da ću poštivati sve odluke i zapovjedi tijela udruge".

Članak 14.

U povodu svakog upisa u članstvo Udruge izdaje se Članska iskaznica koja sadržava: "Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, znak Udruge, naznaku članska iskaznica, broj iskaznice koji odgovara broju upisa u imenik članstva Udruge, ime i prezime člana, datum i mjesto njegovog rođenja, potpis i datum izdavanja članske iskaznice".

Članak 15.

Uvjeti za stjecanje članstva su:

  • prihvaćanje načela, programa i Statuta Udruge
  • davanje svečane prisege
Članak 16.

U članstvo Udruge mogu biti primljeni svi građani Republike Hrvatske, kao i svi koji su dragovoljno pristupili oružanim snagama ili formacijama, bez ikakvog pojedinačnog poziva od strane državnih organa, u oružanim snagama ili formacijama borili se za obranu hrvatskog naroda i Republike Hrvatske. Članovi Udruge mogu postati i građani koji su materijalno ili naročitom pozadinskom pomoći u oružju ili za rat neophodnim sredstvima, koristeći svoju stručnost ili imetak, sve upravljeno isključivo prema dobrovoljnim jedinicama, omogućavali da naoružani dragovoljci obave svoje ratne zadatke. Svečana prisega se u tom slučaju prilagođuje ulozi koju su imali u Domovinskom ratu.

Članak 17.

Članovi Udruge ne mogu u isto vrijeme biti članovi drugih udruga koje su nastale po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu osim HVIDR-a, te pridruženih sekcija UHDDR.

Članak 18.

U članstvo Udruge mogu posmrtno biti primljeni poginuli dragovoljci, sa statusom poginulog dragovoljca, a zahtjev mogu podnijeti članovi njihove uže obitelji (roditelji, djeca, supruga), a ako njih nema zahtjev može podnijeti dragovoljac koji je već uključen u Udrugu.

Članak 19.

Građanin koji želi postati članom udruge dostavlja vlastoručno potpisanu zamolnicu Predsjedništvu podružnice Udruge. U zamolnici se obvezno navodi vrijeme i mjesto kada se dragovoljno u obrani domovine sudjelovalo, te se prilaže sva potrebna dokumentacija o tome, kao i dvije slike.

Članak 20.

O primanju u članstvo odlučuje Komisija za verifikaciju članstva na razini podružnice, koja može zatražiti od podnositelja zahtjeva da istu dopuni potvrdom o pripadnosti oružanim ili drugim vojnim formacijama RH.

Članak 21.

U slučaju da se zamolba odbije, donosi se pismena odluka protiv koje molitelj ima pravo priziva u roku od osam dana Predsjedništvu Udruge, čija je odluka konačna.

Članak 22.

Postupak u povodu zamolbe za upis u članstvo Udruge prekinut će se ako je protiv molitelja otvorena istraga zbog kaznenog djela koje bi ga činilo nedostojnim za pripadanje članstvu Udruge.

Članak 23.

Podnositelj zamolbe kojem je odobren upis daje svečanu prisegu potpisom na zamolbi.

Članak 24.

Član udruge pripada temeljnoj organizaciji prema svom prebivalištu ili stalnom boravku. Dođe li do preseljenja, član se mora odjaviti u temeljnoj organizaciji, te navesti novu adresu da bi mogao biti upisan u drugu temeljnu organizaciju ili ogranak. Višestruko članstvo nije dopušteno.

Članak 25.

Članstvo u Udruzi prestaje:
  • svojevoljnim istupanjem iz Udruge po pismenoj obavijesti člana
  • učlanjenjem u drugu Udrugu nastalu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu, osim HVIDR-a i pridruženih sekcija UHDDR-a
  • isključenjem iz Udruge pod uvjetima propisanim u članku 60. Statuta
Članak 26.

Članstvo u Udruzi može biti redovno i počasno.
Redovni članovi Udruge mogu biti državljani Republike Hrvatske koji prihvate Statut i opće akte Udruge.
Redovnim članom Udruge mogu biti i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje podržavaju djelatnosti Udruge, a prihvati ih Predsjedništvo Udruge.
Počasnim članom Udruge mogu postati državljani Republike Hrvatske i stranci koji su svojim djelovanjem posebno doprinijeli razvoju Udruge.

Članak 27.

Prestanak članstva upisuje se u Imenik članova Udruge.

PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA UDRUGE

Članak 28.

Članovi Udruge imaju pravo birati i biti birani u tijela Udruge, sudjelovati u svim djelatnostima Udruge, davati prijedloge i mišljenja o radu, te pokretati inicijative o svim djelatnostima Udruge.

Članak 29.

Članovi Udruge koji su izabrani u tijela Udruge dužni su prisustvovati sjednicama tih tijela.
Članovi su dužni postupati u skladu s odlukama tijela Udruge, te tim tijelima bez odgode dati podatke i obavijesti koje se odnose na njihovo ponašanje vezano za članstvo u Udruzi.

Članak 30.

Članovi Udruge dužni su svesrdno raditi u ostvarivanju ciljeva i zadataka Udruge, čuvati interese i ugled Udruge, te se odazivati svakom nalogu Središnjeg odbora Udruge vezanim uz ratnu i borbenu spremnost udruge.

Članak 31.

Svi članovi Udruge dužni su se ponašati u skladu s Kodeksom etike članova Udruge.

Članak 32.

Ako je član zbog bolesti ili odsutnosti dulje vrijeme spriječen aktivno djelovati u tijelima Udruge u kojima je izabran, dužan je bez odlaganja o tome obavijestiti temeljnu organizaciju Udruge koja ga je izabrala u to tijelo.

Članak 33.

Član je dužan u ostvarivanju prava, izvršavanju dužnosti i odgovornosti činiti u skladu sa ciljevima i djelatnostima Statuta.

USTROJSTVO UDRUGE

Članak 34.

Udruga je ustrojena na područnom načelu. Osnovni ustrojstveni oblik Udruge jest Temeljni ogranak, koji ima najmanje 15 članova.
Svi članovi temeljnog ogranka jednog mjesta sačinjavaju skupštinu Mjesnog ogranka Udruge.
Općine i gradovi imaju općinski ili gradski ogranak Udruge koje sačinjavaju izaslanici svih temeljnih ogranaka udruge.
Županije imaju županijske podružnice a sačinjavaju i gradski, općinski i temeljni ogranci.
Na razini Republike Hrvatske djeluje Središnji odbor Udruge i Sabor Udruge, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Sud časti.

Članak 35.

O osnivanju ogranaka i podružnica odluku donosi Predsjedništvo Udruge.
Temeljni ogranci, općinski i gradski ogranci, županijske podružnice nisu pravne osobe.
Ustrojstveni oblici: općinski i gradski, te županijske podružnice ovlaštene su nastupati u pravnom prometu, u granicama svojih poslova i dužnosti, a u skladu s odgovarajućom odlukom Predsjedništva Udruge, te u tu svrhu mogu imati podračun žiro računa Udruge.

Članak 36.

Sekcija je ustrojstveni oblik Udruge u kojem djeluju članovi Udruge prema svom interesnom području djelovanja, a čine je članovi Udruge koji su sudjelovali u oružanim snagama ili formacijama, ili drugim oblicima djelovanja.

Članak 37.

Temeljni ogranak djeluje na području na kojem je ustrojen, a s drugim temeljnim ograncima s tog područja djeluje u sastavu općinskog i gradskog ogranka, odnosno županijske podružnice.
Tijela u ogranku su: Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Verifikacijski odbor.
Predsjedništvo se sastoji od najmanje od najmanje pet članova s time da ukupan zbroj bude neparan.
Predsjedništvo bira predsjednika, dopredsjednika, tajnika, rizničara.
Predsjedništvo temeljnog ogranka izabire se na izbornoj skupštini.
Predsjedništvo temeljnog ogranka pravovaljano odlučuje ako je sjednici Predsjedništva nazočna natpolovična većina članova, a svoje odluke donosi većinom glasova nazočnih članova Predsjedništva.

Članak 38.

Na području Opčine djeluje Općinski ogranak Udruge.
Općinski ogranak Udruge vodi Općinski odbor Udruge koji se sastoji od najmanje 9 ili više članova, uključujući u taj broj predsjednika, jednog ili više dopredsjednika, tajnika i rizničara.
Općinski odbor izabire se na izbornoj skupštini općinskog ogranka Udruge. Općinski odbor Udruge vlastan je za razdoblje na koje je izabran, vlastitom odlukom izabrati u Općinski odbor stanoviti broj svojih članova, ali najviše do 1/3 ukupnog broja članova izabranih na Izbornoj skupštini.

Članak 39.

Zadaće općinskog odbora Udruge jesu osobito raspravljanje o problemima i odlučivanje o pitanjima u okviru svojeg djelokruga, odgovoran je za provedbu politike Udruge, imenuje stalna ili povremena povjerenstva za proučavanje pojedinih pitanja, a djeluje u skladu sa Statutom Udruge.
Odbor Općinskog ogranka pravovaljano odlučuje ako je sjednici Odbora nazočna nadpolovićna većina članova, a svoje odluke donosi većinom glasova nazočnih članova Odbora.

Članak 40.

Na području grada djeluje Gradski ogranak Udruge.
Gradski ogranak Udruge ima Skupštinu i Gradski odbor Udruge koji se sastoji od najmanje 11 ili više članova, uključujući u taj broj predsjednika, jednog ili više dopredsjednika, tajnika i rizničara. Gradski odbor Udruge izabire se na Izbornoj skupštini gradskog ogranka Udruge.
Gradski odbor Udruge vlastan je, vlastitom odlukom izabrati u Gradski odbor Udruge stanoviti broj svojih članova ili najviše do 1/3 ukupnog broja izabranih na Izbornoj skupštini.
Odbor Gradskog ogranka pravovaljano odlučuje ako je sjednici Odbora nazočna nad polovična većina članova, a svoje odluke donosi većinom glasova nazočnih članova Odbora.

Članak 41.

Zadaća Gradskog odbora Udruge je osobito raspravljanje problema i odlučivanje o pitanjima u okviru svojeg djelokruga, odgovornost za provedbu politike Udruge na području grada imenovanja stalnih i privremenih povjerenstava na proučavanju pojedinih pitanja. Gradski odbor Udruge djeluje u skladu sa Statutom Udruge, a prema Poslovniku što ga sam donosi.

Članak 42.

Na području Županije djeluju Županijska podružnica Udruge.
Podružnicu vodi Odbor koji se sastoji od najmanje 21, a po potrebi i više članova, uključujući predsjednika, jednog ili više dopredsjednika, tajnika i rizničara, a oni čine Predsjedništvo odbora.
Odbor podružnice izabire se na Izbornoj skupštini županijske podružnice. Odbor podružnice pravovaljano odlučuje ako je sjednici odbora nazočna natpolovična većina članova, a svoje odluke donosi većinom glasova nazočnih članova odbora.
Odbor županijske podružnice Udruge vlastan je, za razdoblje za koje je izabran, vlastitom odlukom izabrati u odbor stanoviti broj svojih članova, ali najviše 1/3 ukupnog broja članova izabranih na izbornoj skupštini.

Članak 43.

Zadaća Odbora Županijske podružnice je osobito raspravljanje problema i odlučivanje o pitanjima u okviru svog djelokruga, odgovornost za provedbu politike udruge na području na kojem je podružnica osnovana, imenovanje stalnih ili privremenih povjerenstava za proučavanje pojedinih pitanja.
Odbor djeluje u skladu sa Statutom Udruge, a prema Poslovniku što ga sam donosi.

Članak 44.

Svaki ustrojstveni oblik Udruge ima svoj pečat istovjetan pečatu Udruge uz puni naziv ustrojstvenog oblika te naznakom sjedišta.

Članak 45.

Opći Sabor Udruge sastoji se od izaslanika Općinskih i Gradskih ogranaka, izaslanika Županijskih podružnica, te članova središnjih tijela Udruge.
Općinski i Gradski ogranak imaju po jednog izaslanika, a Županijska podružnica po tri izaslanika.
Opći sabor punovažno odlučuje, ako je na Saboru nazočna natpolovična većina članova odbora. Opći Sabor donosi svoje odluke većinom glasova nazočnih izaslanika.
Odluku o načinu određivanja, te vrijeme održavanja Općeg sabora donosi Predsjedništvo udruge, 60 dana prije isteka mandata, odnosno prije saziva ako se Opći sabor sazove prije isteka roka.

Članak 46.

Zadaće Općeg sabora su:

  • utvrđivanje temeljnih načela djelovanja udruge
  • donošenja programa Udruge
  • donošenja Statuta Udruge i njenih izmjena i dopuna
  • bira i razrješava predsjednika Udruge, dopredsjednika i Predsjedništvo udruge
  • bira i razrješava Nadzorni odbor Udruge
  • bira i razrješava Sud časti i druga tijela Odbora i povjerenstva
  • odobrava financijski proračun i završni račun
  • opći sabor može razriješiti tijela koja bira i njegove članove i prije isteka mandata na koja su izabrani u slučaju neizvršavanja povjerenih obveza ili ne održavanja sjednica
  • postupak razrješavanja provodi se po postupku propisanom za izbor tijela Udruge
  • donosi odluke o prestanku postojanja Udruge
  • na prijedlog Predsjednika, Sabor potvrđuje izbor Predsjedništva i Nadzornog odbora
Članak 47.

Redovni opći Sabor održava se svake dvije godine.
Izborni opći Sabor Udruge saziva se svake četvrte godine, a odlukom za to ovlaštenog tijela može se sazvati prije isteka tog roka.
Mandat svih izabranih tijela Udruge traje četiri godine.

PREDSJEDNIK UDRUGE

Članak 48.

Predsjednik Udruge zastupa Udrugu, odgovara za njezin rad, te osigurava redovito djelovanje tijela Udruge.
Predsjednik Udruge prema potrebi određuje jednog od dopredsjednika ili glavnog tajnika Udruge da ga zamjenjuje u slučaju izočnosti ili spriječenosti.
Predsjednik Udruge donosi odluku o udaljenju s dužnosti bilo kojeg člana Udruge. Ta odluka je ujedno i zahtjev za provedbu postupaka pred sudom časti, te se dostavlja stegovnom tužitelju.
Članu Udruge koji je udaljen odlukom predsjednika, prava miruju sve dok se u postupku ne donese pravomoćna odluka.

PREDSJEDNIŠTVO

Članak 49.

Predsjedništvo Udruge čine Predsjednik udruge, deset dopredsjednika, te po položaju glavni tajnik Udruge i još trideset članova koje bira Opći sabor na prijedlog predsjednika Udruge.

Članak 50.

Zadaća Predsjedništva Udruge je predlaganje Predsjedniku raspravljanje i odlučivanje o bitnim pitanjima, odlučuje o prizivu na odluku Suda časti, odlučuje o prigovorima donesenim protiv odluke o raspuštanju nižih tijela Udruge, donosi odluku o sazivanju Općeg sabora Udruge, odlučuje o osnivanju ogranaka i podružnica, odlučuje o prijemu novih sekcija, donosi Pravilnik o svome radu, imenuje komisije i druga potrebna tijela, imenuje i razrješava glavnog tajnika Udruge, imenuje i razrješava članove glavnog tajnika Udruge.
Predsjedništvo pravovaljano odlučuje, ako je sjednici Predsjedništva nazočna natpolovična većina članova.
Predsjedništvo donosi svoje odluke i zaključke većinom glasova nazočnih članova Predsjedništva.
Predsjedništvo je vlasno za razdoblje za koje je izabrano, a na prijedlog predsjednika Udruge kooptirati određeni broj članova, novim članovima Predsjedništva, ali najviše do 1/3 va izabranih na Općem saboru Udruge.
Pri donošenju odluka Predsjedništvo može pozivati predsjednike županijskih podružnica Udruge, kao i druge dužnosnike koji u tom slučaju sudjeluju u radu Predsjedništva, ali bez prava odlučivanja.

SREDIŠNJI ODBOR UDRUGE

Članak 51.

Središnji odbor Udruge čine članovi Predsjedništva Udruge, predsjednici Županijskih podružnica Udruge, te predsjednici sekcija.
Predsjednik Udruge po položaju je predsjednik Središnjeg odbora Udruge.

Članak 52.

Zadaća Središnjeg odbora Udruge je:

  • raspravlja o bitnim pitanjima Udruge
  • raspravlja o problemima Udruge u sklopu programa
  • vlastan je predložiti promjene pojedinih odredbi Statuta ako je promjena nužna zbog zakonskih odredbi
  • vlastan je za razdoblje za koje je izabran, kooptirati određen broj svojih članova, novim članovima Središnjeg odbora, ali najviše do 1/3 članova izabranog na Općem saboru, a na prijedlog Udruge, Središnji odbor donosi svoje odluke većinom glasova nazočnih članova Središnjeg odbora.
  • Središnji odbor djeluje u skladu sa Statutom Udruge, a prema poslovniku što ga sam donosi.
Članak 53.

Središnji odbor zasjeda na poziv predsjednika Udruge, s tim da se saziva u pravilu dva puta godišnje.

GLAVNO TAJNIŠTVO UDRUGE

Članak 54.

Glavno tajništvo Udruge obavlja stručno-administrativne poslove Udruge, a čine ga glavni tajnik Udruge, te tajnici Udruge za određena područja.
Glavno tajništvo Udruge provodi politiku Udruge te osigurava provedbu odluka njezinih tijela: provodi sve odluke predsjednika i predsjedništva.

Članak 55.

Sva tijela Udruge na svim razinama, obavljaju samostalno poslove iz svojeg djelokruga vlasnosti.
Tijela Udruge (viša tijela) koja bira Opći sabor Udruge imaju pravo izdavati obvezne upute i poduzimati druge mjere kojima se usmjerava rad tijela ustrojstvenih oblika Udruge (niža tijela) u okviru djelokruga nižih tijela.
Sve organizacije i tijela Udruge obvezno provode odluke i zaključke viših tijela u okvirima djelokruga tih viših tijela.
Ustrojstveni oblici Udruge, osim temeljnih ogranaka vlasti su nastupati u pravnom prometu u granicama svojih poslova i dužnosti, a u skladu s odgovarajućom odlukom Predsjedništva Udruge.

STEGOVNA ODGOVORNOST ČLANOVA UDRUGE

Članak 56.

Za teže povrede članske dužnosti i ugleda Udruge, članovi Udruge stegovno odgovaraju prema odredbama ovog Statuta i Kodeksa etike članova Udruge.
Stegovno se odgovara pred Sudom časti koji odlučuje u prvom stupnju.

Članak 57.

Sud časti ustanovljava se za Udrugu u cjelini, a sastoji se od predsjednika i četiri sudca.
Kod izbora Suda časti imenuju se i stegovni tužitelji.

Članak 58.

Protiv odluke suda časti dopušten je priziv Predsjedništva Udruge u roku od osam dana.

Članak 59.

Sud časti je u suđenju nezavisan, a postupa samo po zahtjevu stegovnog tužitelja ili njegovih zamjenika. Članovi Suda časti, ne smiju biti članovima kojeg drugog tijela Udruge, a mandat im traje četiri godine.

Članak 60.

U odlučivanju o pravima i obvezama članova Udruge Sud časti izriče odluku stegovne mjere.
Stegovne mjere su:

  • ukor
  • oduzimanje dužnosti u Udruzi
  • uvjetno isključenje
  • isključenje
Ukor se izriče članu Udruge za lakšu povredu članskih obveza.
Oduzimanje dužnosti u Udruzi može se izreći članu Udruge za opetovano činjenje lakših povreda članskih obveza. Takva se mjera izriče obvezno pri izricanju uvjetnog isključenja.

Članak 61.

Težom povredom dužnosti i ugleda Udruge smatra se svako njegovo postupanje koje je izazvalo ili je moglo izazvati teže posljedice za ugled i interes Udruge ili štetu , a i kad bitno krši Statut Udruge ili djeluje u suprotnosti s programom Udruge ili se ponaša suprotno načelima i ustroju Udruge, ili pak grubo krši Kodeks etike člana Udruge.

Članak 62.

Sud časti sudi u vijeću od pet članova, a čine ga predsjednik i četiri sudca.
Odluku donosi većinom glasova ukupnog broja članova.

Članak 63.

Postupak pred Sudom časti pokreče zahtjevom za pokretanje postupka stegovni tužitelj ili njegovi zamjenici.
Prijedlog za stavljanje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka stegovnom postupka stegovnom tužitelju mogu staviti svi članovi Udruge, svako središnje tijelo Udruge, ostala tijela Udruge.

Članak 64.

Protiv članova središnjih tijela Udruge ne može se staviti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka bez odobrenja Predsjedništva Udruge.

Članak 65.

Pri odlučivanju o izboru vrste stegovne mjere za težu povredu dužnosti i ugleda časti člana udruge uzet će se u obzir sve okolnosti od kojih ovisi izbor stegovne mjere, a kao što su štetne posljedice koje su nastale, pobude iz kojih je povreda izvršena, te prijašnja stegovna osuđivanost.

Članak 66.

Nakon provedbe rasprave Sud časti donosi presudu kojom se:
  • počinitelj povrede proglašava krivim
  • oslobađa od optužbe (ako se utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije teža povreda obveze i časti, ako postoje okolnosti koje isključuju stegovnu odgovornost, ako se utvrdi da nema dokaza da je povreda izvršena ili da je izvršio onaj protiv kojeg je stavljen zahtjev).
  • optužba odbija (ako stegovni tužitelj odustane od zahtjeva ili je nastupila zastara).
Članak 67.

Sud časti dostavlja pismeni otpravak presude stegovnom tužitelju, osobi protiv koje je postupak vođen, a koje osobe u roku od osam dana od primitka pismenog otpravka presude mogu uložiti priziv Predsjedništvu Udruge.

Članak 68.

Predsjedništvo Udruge kao drugostupanjski organ može svojom odlukom potvrditi presudu Suda časti, preinačiti je u odluci o stegovnoj mjeri, ili ukinuti presudu i vratiti postupak na ponovno odlučivanje Sudu časti.
Odluka predsjedništva po provedenom postupku konačna je.

Članak 69.

Zastara stegovnog postupka nastupa kad protekne tri mjeseca od saznanja za počinitelja, odnosno, u roku od šest mjeseci od dana počinjene povrede.

NADZORNA TIJELA UDRUGE

Članak 70.

Nadzorna tijela Udruge ustrojavaju se u obliku nadzornih odbora, a imaju dužnosti i ovlaštenje nadzirati materijalno-financijsko poslovanje. U nadzorni odbor ne smiju biti birani članovi tijela Udruge.

Članak 71.

Nadzorni odbor Udruge svake kalendarske godine ima dužnost i vlasnost nadzirati materijalno-financijsko poslovanje tijela Udruge i ustrojstvenih oblika Udruge, a izvješće Nadzornog odbora podnosi tijelu koje je izabralo Nadzorni odbor Udruge.
Nadzorni odbor Udruge sastoji se od sedam članova, a predsjednika i članove Nadzornog odbora bira i razrješava Opći sabor.
Nadzorni odbor Udruge vlastan je nadzirati materijalno-financijsko poslovanje svih ustrojbenih organizacijskih oblika u Udruzi.

Članak 72.

Nadzorni odbori ustrojbenih oblika Udruge nadziru materijalno-financijsko poslovanje svog ustrojbenog oblika.
Nadzorni se odbor prema odredbi prethodnog stavka sastoji se od predsjednika i šest članova, a bira ih Izborna skupština odnosnog ustrojstvenog oblika.

NAČIN IZBORA I TRAJANJE MANDATA

Članak 73.

Način izbora za sva tijela i sve dužnosnike Udruge obavlja se javnim glasovanjem.

Članak 74.

Tijela Udruge biraju se na vrijeme od četiri godine koliko traje i mandat članova tih tijela.
U vrijeme trajanja mandata člana koji je naknadno izabran, ubraja se vrijeme člana umjesto kojeg je izabran.
Prestankom mandata tijela Udruge prestaje i mandat njegovim članovima.

IMOVINA I RASPOLAGANJE IMOVINOM

Članak 75.

Udruga je neprofitna Udruga i njena sredstva služe isključivo ostvarivanju njenih programskih ciljeva i djelatnosti.
Predsjedništvo Udruge propisuje način financijskog poslovanja Udruge tako da osigura zakonitost i javnost podrijetla i namjene sredstava za svaku kalendarsku godinu.
Neposredno financijske poslove vodi rizničar Udruge, koji je po položaju član Glavnog tajništva Udruge.

Članak 76.

Imovinu Udruge čine prihodi koje Udruga ostvaruje od:

  • članarine
  • donacije i dotacije
  • sredstava dobivena od međunarodnih organizacija koje podupiru rad i djelovanje Udruge
  • sredstva ostvarena organiziranjem seminara i predavanja te od izdavačke djelatnosti sukladno zakonu
  • ostali prihodi sukladno Zakonu
Članak 77.

Udruga prestaje postojati odlukom Općeg sabora, a takova odluka valjana je samo ako se donese većinom od 3 ukupnog broja punopravnih članova Općeg Sabora.
Udruga prestaje i odlukom tijela vlasti u skladu s Ustavom i Zakonom.
Imovina u slučaju prestanka djelovanja Udruge pripada Republici Hrvatskoj.

Članak 78.

Ustrojstvo Udruge predviđeno ovim Statutom mora se uobličiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Statuta. Tijela Udruge izabrana u temeljnim, općinskim i gradskim ograncima i županijskim podružnicama smatraju se utemeljena prema odredbama ovog Statuta.

Članak 79.

U slučaju rata ili drugih izvanrednih prilika kada nije moguće sazvati Središnja tijela Udruge, Predsjedništvo Udruge preuzima ovlasti središnjih tijela.
Ovako prenesene ovlasti na Predsjedništvo mogu trajati najkasnije do dana prestanka rata ili drugih izvanrednih prilika, te se odmah nakon toga o odlukama Predsjedništva mora obavijestiti ono tijelo iz čijeg su djelokruga donesene.

Članak 80.

Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta vlasno je dati Predsjedništvo Udruge za vrijeme kad Opći Sabor ne zasjeda.

Članak 81.

Pročišćeni tekst Statuta donosi Predsjedništvo Udruge.

Članak 82.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

Susreti djece

SUSRETI DJECE HRVATSKIH BRANITELJA
Slatina, Bilje, Delnice, Knin, 22.06.2010

Kratki opis:
Susreti djece hrvatskih branitelja provode se već devetu godinu kao niz radionica i igraonica za djecu branitelja osnovnoškolskog uzrasta sa svrhom upoznavanja djece i stvaranja trajnih kontakata među djecom kojoj je zajednička stvarnost da su njihove majke i očevi branili stvorili njihovu domovinu, domovinu u kojoj žive. Na susretima će upoznati kako tu domovinu voljeti i graditi te cijeniti ono što su njihovi roditelji stvorili ali i naučiti cijeniti i poštivati jedni druge kroz upoznavanje i druženje. Ovi susreti održavaju se tradicionalno već tri godine, a želja nam je da se ova tradicija nastavi jer kod djece bude osjećaj za stvaranje i za pozitivne ciljeve u životu te im pomažu izaći na ispravan put, suprotan od puta prema drogi i alkoholu svjesni činjenice da ti poroci vrebaju na njih na svakom koraku.






Sva prava pridržana © UHDDR 1993-2003.